Postoje mnoge vrste izdavača beletristike specijaliziranih za različita tržišta, žanrove i autore. Većina izdavača beletristike specijalizirana je za popularnu beletristiku u pokušaju da masovno prodaju knjige putem tradicionalnih prodajnih mjesta kao što su maloprodajni lanci knjižara. Drugi, manji izdavači opslužuju neovisne autore i prodaju putem neovisnih trgovaca ili izravno javnosti. Najnoviji trend je da autori sami objavljuju svoja djela i prodaju ih online u digitalnom formatu koji je kompatibilan s računalima ili elektroničkim čitačima knjiga.
Postoji grupa izdavača beletristike – koja se obično naziva “velika šestorka” – koja objavljuje većinu popularne fikcije u Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Ti izdavači su Simon i Schuster, Hachette Book Group, Random House, HarperCollins, Penguin Group i Macmillan Publishers Ltd. Ovi izdavači imaju podružnice, nazvane imprints, koje su specijalizirane za određene žanrove i podžanrove. Oni su tradicionalni izdavači koji uglavnom prodaju knjige s tvrdim i mekim uvezima putem maloprodajnih knjižara.
Većina izdavača beletristike usredotočuje se na skupinu osnovnih žanrova i njihovih podžanrova. Temeljni žanrovi popularne fantastike su napetost, ljubavna, dječja, mladenačka, horor, misterij, znanstvena fantastika, fantastika i kratka fantastika. Unutar svakog od ovih žanrova postoji mnogo podžanrova.
Napete priče karakteriziraju normalne ljude koji su uhvaćeni u izvanredne avanture. Oni su osmišljeni da izazovu emocionalni odgovor i da izazovu strah čitatelja za sigurnost junaka dok on ili ona pokušava dovršiti potragu kako bi spriječili da se dogodi nešto loše. Neki podžanrovi napetog pisanja uključuju paranormalno, medicinsko, legalno i špijunažu.
Izdavači beletristike favoriziraju i ljubavni žanr. Romanse općenito karakterizira cilj protagonista pronaći ljubav i prevladati sve prepreke koje stoje na putu toj ljubavi. Romanse gotovo uvijek imaju sretan završetak u kojem protagonist može prevladati te prepreke i biti s onim koga voli.
Postoje i izdavači fantastike koji su specijalizirani za znanstvenu fantastiku i fantastiku. Te se priče događaju u alternativnim svjetovima ili dalekoj budućnosti. Jedan od ključnih elemenata ovih priča je svijet u kojem se priča odvija. Autorov pokušaj da stvori ove izmišljene svjetove naziva se “izgradnja svijeta”. U tim žanrovima izgradnja svijeta ponekad može biti važnija od karakterizacije ili čak zapleta.
Misteriozna fikcija usredotočena je na zagonetku ili neodgovoreno pitanje na koje protagonist mora riješiti ili odgovoriti. Izdavači fikcije koji prodaju misterije obično preferiraju kriminalne ili detektivske misterije. Sama misterija je fokus priče, ako je vođena zapletom, dok će detektiv/protagonist biti fokus priče ako je vođena likom.
Horor fikcija je napisana da izazove visceralni strah. Pisci horor fantastike koriste se ili strahom od mitskih ili fantastičnih bića kao što su duhovi ili čudovišta, ili strahom od stvarnih opasnosti kao što su serijski ubojice, kriminalci ili bijesne zvijeri. Suvremene horor priče često prikazuju eksplicitno nasilje kao što je odrubljivanje glave ili mučenje.
Mnogi izdavači beletristike prodaju beletristiku za mlade. Beletristika za mlade često prikazuje teme za odrasle, ali likovi koji se s njima suočavaju uglavnom su tinejdžeri. Beletristika za mlade ljude bavi se načinom na koji se ti mladi likovi nose sa situacijama u kojima se nalaze, a da pritom ne umanjuju svoja mišljenja ili iskustva na temelju njihove dobi.
Dječja fikcija je vrlo široka kategorija koja uključuje sve što je namijenjeno djeci, od slikovnica do knjiga s poglavljima. Većina dječje fikcije nudi neku vrstu moralne ili kulturne lekcije. Knjige namijenjene manjoj djeci često su osmišljene tako da čitatelje poduče temeljnim lekcijama o stvarima kao što su boje, oblici ili nazivi predmeta.