Spoznaja je sposobnost mozga da zadrži i koristi informacije. Kognitivni poremećaj odnosi se na bilo koje zdravstveno stanje koje utječe na to kako mozak obrađuje i pohranjuje informacije. To može dovesti do gubitka pamćenja, pogrešne percepcije ili kombinacije oboje. Ovi poremećaji mogu biti genetski, ekološki ili uzrokovani ozljedom.
Delirijum je kognitivni poremećaj koji se pojavljuje u epizodama i može biti privremen ili se ponavlja. To pogoršava sposobnost mozga da obrađuje nove informacije ili bude svjestan svoje okoline. Hipoaktivni delirij je kada se čini da je osoba koja nije svjesna svoje okoline letargična ili ne reagira, dok epizode hiperaktivnog delirija čine osobu neprijateljskom ili agresivnom. Mješoviti delirij je kombinacija hipoaktivnih i hiperaktivnih simptoma. Delirijum nema definitivan uzrok, iako stres, alkohol ili lijekovi mogu doprinijeti epizodama.
Dok je delirij privremen, kod nekih se osoba s vremenom može pretvoriti u demenciju. Demencija je neizlječivi kognitivni poremećaj koji obično uzrokuje djelomični ili potpuni gubitak pamćenja. Poremećaj također otežava učenje novih informacija i može inhibirati sposobnost mozga da procjenjuje okolinu i donosi presude. Demencija može biti genetska ili uzrokovana traumom mozga, moždanim udarom ili infekcijom srčanih zalistaka. Alzheimerova bolest je jedan od najčešćih oblika demencije i obično pogađa osobe starije od 60 godina.
Amnestički poremećaj, koji se češće naziva amnezija, je kognitivni poremećaj u kojem osoba ili više nema dugotrajna sjećanja ili ne može zadržati kratkoročna sjećanja. Osoba s ovim poremećajem obično je koherentna, za razliku od nekih drugih kognitivnih poremećaja. Amnestički poremećaj može biti uzrokovan traumom ili oštećenjem mozga, kao što su infekcija, gubitak kisika ili tumori.
Kognitivni poremećaj koji se može pojaviti u fetusa ili male djece je mentalna retardacija. To je stanje u kojem osoba ima niske kognitivne sposobnosti zbog zaostajanja u razvoju. On ili ona ne mogu naučiti nove koncepte ili funkcionirati na istoj razini kao drugi ljudi njegove ili njezine dobi. Iako težina mentalne retardacije može varirati, mnoge osobe s tim stanjem nemaju mentalne vještine da se sigurno brinu za sebe.
Mentalna retardacija obično se dijagnosticira u djece i tipično je stanje s kojim se rađaju ili razvijaju kao dojenčad. Mogu ga uzrokovati razne bakterijske infekcije dok su u maternici ili ubrzo nakon rođenja. Teške ozljede glave ili nedostatci u ishrani mogu uzrokovati mentalnu retardaciju dojenčeta; međutim, mnogi slučajevi mentalne retardacije nemaju definitivne uzroke.