Postoji dosta vrsta kognitivnih pristranosti koje je identificirala znanost psihologije. Te se pristranosti opisuju kao prečice u razmišljanju koje su rezultat pogrešaka u statističkoj prosudbi, pamćenju i društvenoj atribuciji. Kognitivna disonanca, iluzorna korelacija i egocentrična pristranost samo su neki primjeri. Drugi primjeri kognitivne pristranosti uključuju vruću i hladnu spoznaju.
Kognitivna disonanca jedna je od najpoznatijih vrsta pristranosti. Kognitivna disonanca je vrlo česta i gotovo ju je svatko iskusio barem jednom u životu. To je osjećaj napetosti ili tjeskobe koji je uzrokovan držanjem dvaju suprotstavljenih uvjerenja ili misli u isto vrijeme. Čest primjer ove vrste pristranosti je kada osoba ima određeno uvjerenje o sebi, kao što je ja sam pošten, ali se ponaša na nepošten način.
Iluzorna korelacija još je jedna od poznatijih vrsta pristranosti. Kao što joj naziv govori, iluzorna korelacija opisuje situaciju u kojoj netko percipira korelaciju, odnosno odnos između dviju varijabli, kada u stvarnosti postoji mali ili nikakav odnos između varijabli. Opsesivno kompulzivni poremećaj ekstreman je primjer ove vrste pristranosti. Osobe s opsesivno kompulzivnim poremećajem često će ponavljati ista ponašanja iznova i iznova jer drže iluzornu korelaciju da će takvo ponašanje spriječiti neku negativnu nuspojavu. U stvarnosti, međutim, ponavljano ponašanje nema utjecaja na to hoće li se dogoditi nešto loše.
Još jedna od kognitivnih pristranosti naziva se egocentrična pristranost. Ova pristranost opisuje nekoga tko uzima previše zasluga za ishod zajedničkog truda. Obično se pojavljuje kada ljudi uzimaju previše zasluga za pozitivne ishode, ali se također može dogoditi kada ljudi preuzmu previše odgovornosti za negativan ishod. Vjeruje se da je ova pristranost rezultat toga što su nečiji vlastiti postupci u njenom umu istaknutiji od postupaka drugih.
Vruća spoznaja je noviji izraz za određene vrste pristranosti. Ova vrsta pristranosti temelji se na raspoloženju osobe koja donosi odluke. Netko u pojačanom stanju emocija, poput ljutnje, straha, pa čak i radosti, može pogriješiti u prosudbi na temelju svog emocionalnog stanja. U slučaju vruće spoznaje, osoba može donijeti odluku prebrzo, bez odgovarajuće količine refleksije.
Hladna kognicija je također relativno nova vrsta kognitivne pristranosti. To je komplementarna kognitivna pristranost vruće spoznaje. Baš kao što vruća kognicija opisuje donošenje odluka pod utjecajem pojačanih emocionalnih stanja, hladna spoznaja se javlja kada osoba donese odluku dok doživljava vrlo malo emocija. Ova vrsta niskoenergetskog donošenja odluka s pažnjom također je problematična. Umjesto da donosi odluke prebrzo i dok je emocionalno nabijena, osoba koja doživljava hladnu spoznaju donosi odluke na temelju malog razmišljanja zbog nedostatka interesa.