Kognitivne vježbe su aktivnosti koje potiču mozak na rad i održavanje, na isti način na koji fizičke vježbe stimuliraju mišiće. Neke vježbe za mozak imaju za cilj poboljšanje uma na specifičan način, dok se druge općenito bave mentalnom funkcijom. Opću kognitivnu kondiciju često se može održavati raznim stimulativnim aktivnostima, poput učenja jezika, igranja šaha ili čak plesa. Specifična kondicija mozga često se mora održavati posebnim vježbama koje ciljaju na područje mozga koje je oštećeno ili se povlači. Bitna objedinjujuća teorija kognitivnih vježbi, koliko god različite bile, jest da aktivnosti koje stimuliraju um pomažu mu da nastavi s radom, dok će um koji stagnira zbog nedostatka upotrebe doživjeti smanjenu sposobnost funkcioniranja.
Mozgalice su jednostavne kognitivne vježbe koje stimuliraju mozak. Obično je možda potrebno kratko vrijeme da se shvati mozgalica i varljivo je jednostavna u svojoj prezentaciji. Može biti uokviren kao problem riječi ili problem sa slikom. Moguće je kupiti setove mozgalica na kojima se može svakodnevno raditi kako bi stimulirali um.
Zadaci pamćenja također stimuliraju um. Vježbanje pamćenja jedan je od najboljih načina za poboljšanje pamćenja općenito. Postoje mnoge kognitivne vježbe koje koriste jednostavne igre za stimuliranje uma i promicanje vještina pamćenja.
Dok se kognitivne vježbe mogu izvoditi poput odlaska u teretanu, odvajajući određeno vrijeme za rad na tim zadacima, često je bolje integrirati veći stimulativni program u svoj život. Na primjer, učenje jezika ili igranje šaha obje su aktivnosti koje funkcioniraju kao kognitivne vježbe, a obje uključuju proširenu predanost aktivnosti. Učenje jezika zahtijeva svakodnevnu praksu, a izazov jezika može pomoći osobi da ostane predana projektu, čime se prirodno poboljšava kondicija mozga. Igranje šaha često uključuje druge ljude, a natjecanje može natjerati osobu da radi više na projektu, još više poboljšavajući kondiciju mozga.
Ljudi koji su zabrinuti zbog gubitka kognitivne sposobnosti mogu pokušati trenirati mozak specifičnim kognitivnim vježbama, ali to je zapravo korisno samo u kliničkom okruženju. Većina ljudi doživljava mnogo važnija i općenitija poboljšanja kognitivnih funkcija jednostavnim uključivanjem u stimulativne aktivnosti koje su ugodne. Raznolike aktivnosti poput slikanja i penjanja po stijenama mogu funkcionirati kao vježbe za mozak. Kondicija mozga se manje odnosi na specifične vježbe, a više na cjelokupnu stimulaciju koju treba postići na najugodniji mogući način kako bi se održao moral.