Kvantitativno istraživanje odnosi se na korištenje brojeva za analizu podataka. Različite vrste se koriste u raznim disciplinama, uključujući epidemiologiju, znanost i medicinu. Brojevi se mogu prikupljati ručno ili automatski, ovisno o vrsti istraživanja i potrebnoj razini točnosti i preciznosti.
Također poznat kao empirijsko istraživanje, izraz “kvantitativno istraživanje” odnosi se posebno na eksperimente koji daju mjerljive vrijednosti koje se mogu analizirati pomoću statistike, brojki i matematičkih modela. Brojevi imaju kvantitativna svojstva koja se koriste za određivanje prosječnih vrijednosti i normalnih raspona za usporedbu. Neke vrste vrijednosti istraživanja su tablično prikazane ručno, dok su druge vrste automatizirane. Kao rezultat toga, postoji određena odstupanja u pouzdanosti ručnog u odnosu na automatizirano prikupljanje podataka.
Ručno prikupljanje podataka općenito je pouzdano za male skupove podataka jer je margina pogreške minimalna. Epidemiologija obično koristi istraživanje anketa, vrstu kvantitativnog, ručnog prikupljanja podataka. Drugi oblici ručnog prikupljanja uključuju korištenje mjerača vremena ili skale za koje izmjerene vrijednosti zahtijevaju točnu transkripciju očitanja u list za prikupljanje podataka; međutim, što više vrijednosti ima za zabilježiti, veća je mogućnost ljudske pogreške.
Najtočnija vrsta kvantitativnog istraživanja uključuje automatizirano prikupljanje podataka u kojem je faktor ljudske pogreške gotovo potpuno eliminiran. Znanstvena istraživanja uvelike se oslanjaju na automatizirane ili računalno vođene izračune za točne i precizne rezultate. Koristeći prethodni primjer mjerača vremena ili skale koji zahtijeva da osoba prenese očitanje u podatkovni list, automatizirani sustav bi povezao uređaj izravno s računalom i spremao vrijednosti bez potrebe da se bilo što zapisuje.
Kvantitativna istraživanja imaju mnoge primjene i u medicinskom području. U kliničkim ispitivanjima istraživanja, neki uobičajeni kvantitativni parametri uključuju patologiju, kardiologiju i fizikalna mjerenja. Razine u krvi sadrže mjerljivu količinu bijelih i crvenih krvnih stanica i elektrolita. Umjesto da fizički broji svaki uzorak, proces prikupljanja podataka automatiziran je pomoću računala. To povećava točnost i preciznost rezultata i također promiče dosljednost.
Bihevioralna i histološka istraživanja samo su dva primjera kako se koriste kvantitativna i kvalitativna istraživanja, jer neće sve izmjereno dati pravi broj. Kvalitativno istraživanje proizvodi vrijednosti na temelju ljestvice ili ocjene. Ova vrsta podataka je još uvijek vrijedna, ali ima manju statističku moć.
Krajnji cilj analize podataka je dobiti rezultate koji se mogu statistički analizirati. Bez brojčanih vrijednosti postaje teško usporediti rezultate dane studije s rezultatima dobivenim iz različitih studija. Korištenje statistike pruža univerzalni način tumačenja rezultata dobivenih iz kvantitativnih eksperimenata.