Mišićno tkivo se može podijeliti na tri vrste: skeletni mišići, glatki mišići i srčani mišić. Tipovi mišićnog tkiva razlikuju se po svojim funkcijama i oblicima njihovih pojedinačnih stanica, a svaka je povezana s različitom vrstom pokreta. Skeletni mišići su povezani s voljnim pokretima povezanim s pokretima koštanog sustava. Glatki mišić je povezan s nevoljnim pokretima upravljanim tjelesnim funkcijama ili refleksima, dok je srčani mišić povezan s gibanjem pluća.
Primjeri skeletnih mišića uključuju biceps, kvadriceps i triceps – tip mišića koji se najčešće povezuje s idejom fizičke muskulature. Svi su ti mišići na neki način povezani sa strukturom kostiju tijela. Sastoje se od dugih i kratkih cilindričnih vlakana, koja su zauzvrat građena od prugastih stanica s jezgramom na rubovima stanica. Ovi mišići su pod svjesnom kontrolom, odnosno voljnim pokretom.
Skeletno tkivo se dalje može razgraditi na bijele ili crvene vrste mišićnog tkiva. Svaki ima različite svrhe i različite kemijske sastave, kao što je mioglobin koji crvenom tkivu daje boju. Ostale vrste tkiva skeletnih mišića uključuju fleksore, ekstenzore, abduktore i aduktore, koji su kategorizirani prema vrsti pokreta koji kontroliraju.
Glatki mišići, koji se nazivaju i visceralni mišići, čine različite tjelesne organe. Većina ljudi ne misli o želucu, crijevima ili venama kao o mišićima, ali stanice koje čine te dijelove tijela zapravo su dio sustava nevoljnog kretanja. Njihove radnje – kao što su probava, oksigenacija krvi i uklanjanje otpada – nisu svjesno kontrolirane, već umjesto toga djeluju vlastitim nesvjesnim fizičkim ciklusima. Stanice se razlikuju od skeletnih mišića, s centriranim jezgrama i bez pruga. Njihov oblik podsjeća na vreteno.
Posljednja vrsta mišićnog tkiva, srčani mišić, može se naći samo u zidovima srca. Poprečno prugaste stanice s jednom jezgrom tvore četverokutne mišiće s isprepletenim vlaknima grananja. Iako je njihovo kretanje nevoljno, njihov specijalizirani oblik i funkcija odvajaju srčane mišiće od drugih mišića nevoljnim kretanjem. Zbog srčanog mišića srce održava svoj redoviti rad bez svjesne kontrole.
Ujedinjujući čimbenik u sva tri tipa mišićnog tkiva je sposobnost kontrakcije. Svi pokreti mišića, bilo da se radi o plućnim kontrakcijama, fleksiji ruku ili trzanju u želucu, izvode se stiskanjem i opuštanjem mišića. Mišićne stanice ne vrše kretanje prema van; umjesto toga stvaraju kretanje povlačeći i uzrokujući da se druga tjelesna ili vezivna tkiva povlače prema unutra ili padaju prema van kada se mišićne stanice opuste.