Organizacijsko ponašanje je grana poslovnih studija koja se odnosi na način na koji pojedinci unutar definiranog radnog mjesta međusobno komuniciraju. Obično je tip organizacijskog ponašanja u određenom poslu izravno povezan s njegovom vrstom organizacijske kulture. Kao takvi, tipovi organizacijskog ponašanja mogu biti autokratski, utemeljeni na neovisnosti, temeljeni na timskom radu ili međuovisni i ukorijenjeni u etička razmatranja.
Vrste organizacijskog ponašanja variraju i u velikoj mjeri ovise o strukturi koja postoji u samoj organizaciji. Primjer vrste organizacijskog ponašanja je autokratsko koje se temelji na svojevrsnom diktatorskom establišmentu. U ovoj vrsti organizacijskog ponašanja postoji jasna granica između nižih zaposlenika i onih koji su na vrhu organizacije. Zaposlenicima se daju upute koje se od njih očekuje da slijede. Ovakvo organizacijsko ponašanje ne ostavlja puno prostora za individualnost, jer se od zaposlenika očekuje da se odijevaju tako da odražavaju već uspostavljeni kodeks odijevanja, kao i da se strogo pridržavaju organizacijskih ideala.
Pri opisu tipova organizacijskog ponašanja bitno je spomenuti činjenicu da ciljevi organizacije također mogu imati veliki utjecaj na ponašanje u toj tvrtki. Na primjer, tamo gdje je primarni cilj tvrtke ostvariti što je moguće veći profit, organizacijska kultura će najvjerojatnije odražavati taj cilj. Takvo poduzeće može imati organizacijsko ponašanje u kojem se zaposlenici potiču da pokažu osobine individualizma usmjerene na korištenje inicijativa za postizanje ciljeva. Ovakvo ponašanje može se naći u financijskim institucijama u kojima se zaposlenicima daju mjesečni ili tromjesečni ciljevi za koje se očekuje da će ispuniti, ili čak i nadmašiti. Doista, u takvim organizacijama poslovi zaposlenika mogu ovisiti o njihovoj sposobnosti da ispune navedene ciljeve, a taj se duh često odražava u organizacijskom ponašanju.
U tipove organizacijskog ponašanja uključen je i stil koji se temelji na timskom radu i etici. U takvim organizacijama zaposlenici će često imati srdačan odnos s menadžmentom organizacije. U takvim organizacijama duh je uključivanja, a ne isključivanja. Tvrtka može temeljiti cijelu svoju korporativnu filozofiju na filozofiji visokog integriteta, a taj će se cilj odraziti na organizacijsko ponašanje.