Postoji nekoliko različitih vrsta poremećaja cirkulacijskog sustava, od kojih su neki prisutni pri rođenju, a neki se mogu razviti kasnije u životu. Neki od najčešćih poremećaja koji utječu na krvožilni sustav uključuju hipertenziju, anginu pektoris i arteriosklerozu. Dodatni poremećaji cirkulacijskog sustava mogu uključivati moždani udar, bolest koronarnih arterija ili perifernu vaskularnu bolest. O svim posebnim pitanjima ili nedoumicama u vezi s dijagnozom ili liječenjem jednog ili više poremećaja cirkulacijskog sustava u pojedinoj situaciji potrebno je razgovarati s liječnikom ili drugim medicinskim stručnjakom.
Hipertenzija, koja se češće naziva visokim krvnim tlakom, jedan je od najčešće dijagnosticiranih poremećaja cirkulacijskog sustava. Defekti krvnih žila, poremećena funkcija bubrega i uporaba određenih lijekova potencijalni su uzroci hipertenzije. Simptomi mogu uključivati glavobolje, smetnje vida ili otežano disanje, iako mnogi ljudi ne doživljavaju nikakve negativne nuspojave sve dok razina krvnog tlaka ne postane dovoljno visoka da uzrokuje dodatne zdravstvene probleme. Promjene u prehrani, modifikacija načina života i korištenje lijekova na recept često se koriste za liječenje hipertenzije.
Angina i arterioskleroza su relativno česti poremećaji cirkulacijskog sustava. Smanjen dotok krvi u srce može uzrokovati bol u prsima, medicinski poznatu kao angina. Lijekovi, elektronički uređaji ili kirurška intervencija moguće su metode liječenja ovog stanja. Arterioskleroza, koja se često naziva otvrdnuće arterija, može se pojaviti kao posljedica nezdravih prehrambenih navika, genetske predispozicije ili kao dio prirodnog procesa starenja. Liječenje arterioskleroze može uključivati dijetu, tjelovježbu ili korištenje lijekova koji se izdaju bez recepta ili na recept.
Moždani udar nastaje kada je dotok krvi u mozak prekinut, što često uzrokuje privremeno ili trajno oštećenje mozga. Simptomi koji mogu ukazivati na moždani udar uključuju iznenadni gubitak motoričke kontrole na jednoj strani tijela, nejasan govor ili zbunjenost. Mogući moždani udar treba tretirati kao hitnu medicinsku pomoć i zahtijeva procjenu i liječenje u bolničkom okruženju.
Bolest koronarnih arterija i periferna vaskularna bolest dodatne su vrste poremećaja cirkulacijskog sustava. Među vodećim uzrocima smrti, koronarna arterijska bolest može uzrokovati simptome kao što su bol u prsima ili otežano disanje i može dovesti do potencijalno smrtonosnog srčanog udara. Lijekovi mogu biti korisni u liječenju ove bolesti u ranim fazama, iako je često potrebna operacija. Periferna vaskularna bolest utječe na krvne žile koje okružuju mozak i srce i može uzrokovati simptome kao što su grčevi u mišićima, utrnulost u rukama ili stopalima te bol ili slabost u potkoljenici. Program vježbanja pod nadzorom, lijekovi na recept i kirurški popravak oštećenih žila potencijalne su mjere liječenja za osobe s perifernom vaskularnom bolešću.