Delikt je prekršaj zbog kojeg osoba može pokrenuti tužbu za naknadu štete. Nepravilan rad je profesionalna nedjela koja nekome nanosi štetu. Djelokrug zbog nesavjesnog ponašanja može uključivati nemar, povredu fiducijarne dužnosti ili lažno predstavljanje. Nepravilan postupak odnosi se na profesionalca – često, ali ne uvijek, liječnika, odvjetnika, računovođu, zubara ili arhitekta – koji počini delikt koji rezultira ozljedom ili gubitkom osobe koja je angažirala profesionalca. Djelatnost zbog zlouporabe može biti namjerna ili nenamjerna, a može proizaći ili iz radnji stručnjaka ili iz propusta profesionalca da izvrši radnju.
Nemar je vrsta delikta zbog nesavjesnog ponašanja. U ovoj vrsti delikta, osoba koja podnosi zahtjev za naknadu štete mora dokazati da stručnjak nije obavio svoj posao u skladu s određenim standardom. Na primjer, ako osoba angažira odvjetnika za rješavanje određene vrste predmeta, odvjetnik mora obavljati svoj posao dovoljno dobro da zadovolji isti standard kao prosječni odvjetnik u zajednici. Ako odvjetnik ne obavlja posao po istom standardu, a klijent pretrpi ozljedu ili gubitak, onda je odvjetnik možda počinio nemar. Primjeri nemara kao prekršaja zbog nesavjesnog ponašanja uključuju nepodnošenje tužbe unutar roka zastare, propust da se u tužbu uključi razlog za radnju i neprovođenje pravnog istraživanja.
Druga vrsta delikta je povreda fiducijarne dužnosti. Fiducijarna dužnost zahtijeva od profesionalca da daje apsolutni prioritet interesima svog klijenta. To uključuje prioritet iznad osobnih interesa stručnjaka. Na primjer, odvjetnik koji rukuje novcem klijenta ima fiducijsku dužnost prema svom klijentu. Ako odvjetnik na neki način pogrešno rukuje novcem, a klijent izgubi novac, tada postoji povreda fiducijarne dužnosti i povreda je vrsta delikta zbog nesavjesnog ponašanja.
Lažno predstavljanje je još jedna vrsta delikta zbog nesavjesnog ponašanja. Pogrešno predstavljanje može se dogoditi kada profesionalac daje izjave, čini nešto ili nešto ne poduzima, a klijent se oslanja na izjave, radnje ili neradnje profesionalca i kao rezultat toga pretrpi ozljedu ili gubitak. Na primjer, odvjetnik ne uspijeva istražiti je li zgrada u skladu s određenim sigurnosnim kodeksima, ali kaže svom klijentu da jest; klijent kupuje zgradu i tada ne može iznajmiti prostor jer zgrada nije u skladu s pravilima. To bi bilo lažno predstavljanje i klijent bi mogao tužiti svog odvjetnika za lažno predstavljanje.