Među najčešćim vrstama prijevara koje osoba može počiniti s računalom su prijevara s identitetom i krađa identiteta. Pojedinac također može počiniti računalnu prijevaru manipuliranjem računalnim softverom ili neovlaštenim pristupom računalnim podacima. Osim toga, neki kriminalci koriste prijevaru internetske prodaje kako bi ukrali novac od svojih žrtava.
Prijevara identiteta može se počiniti pomoću računala. Kada osoba počini ovu vrstu prijevare, pretvara se da je druga osoba kako bi zadobila povjerenje svoje žrtve. Na primjer, može se pretvarati da je izbjeglica kako bi njegova žrtva osjećala suosjećanje prema njemu, s ciljem da dobije novac od svoje nesuđene žrtve. Često počinitelj uvjeri svoju žrtvu da joj pošalje novac u drugu zemlju. Zločinac može preuzeti identitet nekoga tko postoji ili izmisliti lažni identitet.
Druga vrsta prijevare koja se ne može počiniti putem računala je krađa identiteta. U ovom kaznenom djelu, osoba koristi lažne izgovore kako bi dobila identifikacijske podatke o svojoj žrtvi, kao i osjetljive podatke, kao što su brojevi kreditnih kartica i bankovnih računa. Na primjer, kriminalac može prevariti svoju žrtvu da unese lozinke ili brojeve kreditnih kartica na web-stranicu ili e-poštu, a zatim zarobi te podatke za vlastitu upotrebu. Obično se to postiže na način da žrtva vjeruje da te informacije daje tvrtki koju poznaje i kojoj vjeruje. Zločin tada koristi informacije koje je stekao za vlastitu korist, na primjer kupnjom proizvoda žrtvinom kreditnom karticom.
Pojedinac također može postati žrtva prijevare internetske prodaje. S ovom vrstom računalne prijevare, kriminalac radi kako bi uvjerio svoju žrtvu da joj dobrovoljno pošalje novac u zamjenu za proizvod koji nikada nije isporučen. Na primjer, može izraditi web stranicu ili online aukciju i ponuditi predmete na prodaju. Žrtva plaća i očekuje da će zauzvrat dobiti artikle koje je naručio, ali to nikada ne čini. Umjesto toga, do kriminalca postaje nemoguće doći i žrtva na kraju shvati da je bila žrtva prijevare.
Ponekad kriminalci također manipuliraju softverom kako bi hakirali računala. Koristeći zlonamjerni softver, kriminalac može dobiti pristup velikom broju računalnih datoteka, uključujući e-poštu i pohranjene podatke o bankovnom računu i računu kreditne kartice. U nekim slučajevima se nastoji ne samo preuzeti računalne datoteke, već i preuzeti kontrolu nad računalnim procesima.