Sateliti su umjetna konstrukcija koja se lansira u orbitalne uzorke u svemiru. Od 1960-ih lansirano je više od 26,000 satelita, za vojne i civilne svrhe. Postoji mnogo različitih vrsta satelita na nebu, i oni imaju različite namjene, od prijenosa do prikupljanja podataka.
Kada je Sputnik I, prvi satelit, lansiran 1957. godine, nosio je mali radio odašiljač. Time je postao prvi komunikacijski satelit, uobičajena sorta. Ove vrste satelita izvorno su korištene za daljinske telefonske prijenose, ali su kasnije prilagođene za prijenos satelitskih TV signala, kao i za mnoge vojne svrhe. Vrste satelita koji se koriste za komunikaciju često koriste geostacionarnu orbitu, što znači da se rotiraju oko ekvatora jednom dnevno, zapravo se okreću sa Zemljom.
Astronomski sateliti ili svemirske zvjezdarnice koriste se za prikupljanje podataka iz svemira. Jedan od najpoznatijih je Hubble teleskop, koji je lansirala Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA) Sjedinjenih Američkih Država u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA). Svemirski teleskop Hubble odgovoran je za neke od naših najboljih slika objekata dubokog svemira, uključujući daleke maglice i planete.
Ako pogledate u novine ili okrenete TV da biste pronašli izvješće o vremenu, dobivate informacije dobivene od vremenskih satelita. Jedan od najčešćih tipova satelita, ovi objekti mogu nadzirati Zemljinu klimu i vremenske sustave odozgo i prosljeđivati prijenose do kontrolera. Vremenski sateliti također mogu dati podatke o okolišnim uvjetima, kao što je rupa ozonskog omotača iznad Antarktika. Većina vrsta satelita koji se koriste za praćenje vremena ili slijede geostacionarnu orbitalnu putanju ili polarnu orbitu sjever-jug.
Jedan od tipova satelita koji se najviše priča je tajni špijunski ili izviđački satelit. Koriste se u vojnim operacijama, koriste se kao alati za prikupljanje obavještajnih podataka i često su uključeni u fikciju i teorije zavjere. U stvari, špijunski sateliti su jedno od najkorisnijih oruđa koje vojska može imati za preventivno djelovanje, jer mogu pružiti informacije o iznenadnim promjenama u vojnom položaju neprijateljskih ili prijetećih nacija, čak i na udaljenim mjestima. Ove vrste satelita također se koriste za praćenje proizvodnje nuklearnih materijala u cijelom svijetu, kako bi se zabrinutim državama dale rana upozorenja ako neka zemlja proizvodi nuklearno oružje.
Sateliti mogu biti koristan alat, ali opasan. Kritičari sugeriraju da špijunski sateliti i oni s mogućnostima promatranja Zemlje mogu dovesti do narušavanja privatnosti. Osim toga, mnogi strahuju da će svemirsko oružje evoluirati iz satelitske tehnologije, pretvarajući nebo u doslovno bojno polje. Sateliti su barem trenutno alat za prikupljanje znanja i informacija te su nevjerojatno koristan dio modernog života i informacijske tehnologije. S obzirom da je prošlo samo pola stoljeća od pokretanja Sputnika i toliko različitih aplikacija, možete samo nagađati na koje će se nove načine sateliti koristiti u budućnosti.