Stres je način na koji ljudsko tijelo reagira na zahtjeve koje mu postavljaju i unutarnji i vanjski svijet s kojim se susreće. To je normalan dio života i može biti koristan za tijelo ili štetan, ovisno o vrsti stresa s kojim se susreće i je li stres pod kontrolom. Općenito govoreći, stručnjaci za mentalno zdravlje identificirali su tri vrste stresa. Ljudi se mogu naći suočeni s kroničnim stresom, akutnim stresom ili epizodičnim akutnim stresom. Vrste stresa se međusobno ne isključuju, a moguće je da sva tri istovremeno budu prisutna u životu pojedinca.
Ljudsko tijelo različito reagira na svaku od ovih vrsta stresa. Akutni stres, također poznat kao odgovor bori se ili bježi, je stres koji je nov i traje samo kratko vrijeme. Stvara iznenadnu i spontanu reakciju na strah, šok, izazov ili veliku prijetnju.
Začudo, akutni stres može biti i pozitivan i negativan. Eustress, koji se smatra dobrim stresom, zabavan je i održava ljude vitalnim. To je vrsta stresa koju osoba osjeća tijekom uzbudljivog skijanja niz tešku padinu, prilikom vožnje roller coasterom ili gledanja strašnog filma. Negativan oblik akutnog stresa, distres, jedna je od intenzivnih vrsta stresa i ono što osoba može osjetiti kada pokušava ispuniti važan rok ili nakon prometne nesreće. To je kratkotrajno, tako da akutni stres obično ne uzrokuje ozbiljne probleme tijelu, ali pretjerivanje s kratkotrajnim stresom može dovesti do tenzijske glavobolje, želučane smetnje ili drugih simptoma.
Epizodni akutni stres je oblik stresa koji se javlja kada akutni stres prestane biti kratkoročni stres i umjesto toga se događa često i postane način života. Ljudi koji doživljavaju epizodični akutni stres često žive živote kaosa, krize i neorganiziranosti. S vremenom simptomi ove vrste stresa mogu biti ozbiljni i rezultirati hipertenzijom, migrenama i srčanim bolestima.
Kronični stres je vrsta stresa koja najviše iscrpljuje jer mu naizgled nema kraja; na primjer, to je stres zbog osjećaja zarobljenosti u nesretnom braku ili lošem poslu. Reakcija tijela na kronični stres nije tako dramatična kao reakcija bori se ili bježi na akutni stres, ali istraživanja sugeriraju da, budući da traje dulje, uzrokuje više problema. Uz kronični stres, mentalni i fizički resursi osobe mogu postati iscrpljeni do te mjere da prouzrokuju fizičku ili emocionalnu bolest kao što je moždani udar, srčani udar ili čak samoubojstvo.