Studije kritičkog mišljenja predstavljaju široku oznaku koja se može primijeniti na bilo koji broj situacija ili informacija u danom scenariju. Nekoliko potkategorija koje postoje u ovim studijama uključuju konceptualizaciju, primjenu i analizu zajedno sa sintezom ili evaluacijom informacija. U nekim slučajevima, studije kritičkog mišljenja mogu koristiti sve ove tehnike ili samo nekoliko, ovisno o scenariju. Osim toga, nemaju svi pojedinci odgovarajuće vještine ili obuku za provođenje određenih studija kada koriste kritičko mišljenje. Postoje mnoge studije koje definiraju ove vrste vještina – i više – kako bi se razumjelo kako se može koristiti kritičko razmišljanje.
Konceptualizacija informacija u studijama kritičkog mišljenja općenito se odnosi na stvaranje ili razvoj specifičnih ideja. To ne znači da netko dolazi s potpuno novom linijom razmišljanja ili čisto originalnim mišljenjem; to jednostavno znači da on ili ona spaja prethodne informacije u fokusiranu misao. Sljedeći korak nakon konceptualizacije je primjena, što znači da svoje misli provodite u djelo ako je potrebno. Opet, ne ulaze sve konceptualizirane misli u stvarnu upotrebu; samo misao ili studije koje zahtijevaju djelovanje prelaze u fazu primjene ovih studija.
Analiza i sinteza u studijama kritičkog mišljenja također su povezane, slično kao konceptualizacija i primjena informacija. Analiza se jednostavno odnosi na proučavanje podataka ili informacija koje je prethodno pripremila druga strana. Prolaženje kroz mnoge različite ideje ili misli može pomoći uzimanju velikih podataka i svesti ih na njihov osnovni oblik ili najvažnije dijelove. Za sintetiziranje podataka, smještamo ih u grupe ili reorganiziramo velike hrpe podataka koji možda nisu imali prethodnu organizaciju. Opet, veza između ova dva koncepta u smislu studija kritičkog mišljenja dolazi kada pojedinac treba analizirati informacije i zatim ih sintetizirati u korisno izvješće ili studiju.
Evaluacija informacija često je povezana s drugim vrstama studija kritičkog mišljenja. Nakon što pojedinac izradi izvješća – bilo kroz konceptualizaciju i primjenu ili analizu i sintezu – može biti potrebna konačna evaluacija. Ova evaluacija može biti iz gotovo bilo kojeg razloga ili svrhe i temelji se na informacijama ili dodatnim podacima otkrivenim kroz proces proučavanja kritičkog mišljenja. U nekim slučajevima, procjena podataka može doći iz vanjskog izvora, koji može potvrditi informacije. Prijedlozi iz vanjskih izvora mogu pomoći u jačanju konačnog izvješća ili dati smjernice o tome kako se mogu izraditi bolje studije kritičkog mišljenja za buduću upotrebu.