Koje su različite vrste sudova?

Religije, zajednice i lokalne vlasti ponekad formiraju odbore ili sudove, koji se sastoje od nepristranih pojedinaca koji se sastaju na zahtjev drugih kako bi arbitrirali o pitanjima između suprotstavljenih strana. Ovi sastanci su općenito manje formalni od tipičnih sudskih postupaka, ali obično omogućuju objema stranama da iznesu svoj slučaj. Vojni ili međunarodni sudovi mogu osnovati sudove koji sude u slučajevima navodnog kriminalnog ponašanja. Ovisno o vrsti suda, članovi mogu ili ne moraju zahtijevati pravno iskustvo.

Pojedinci mogu tražiti pomoć crkvenih biskupija u vezi s pitanjima biblijskih ili crkvenih propisa. Rimokatolici često traže intervenciju crkve u pitanjima vezanim za poništenje braka. Proces obično uključuje kontaktiranje župnika koji prosljeđuje dokumentaciju i izjave Tribunalu ili upravnom tijelu crkve. Tribunal prihvaća svjedočenje oba bračna partnera i odlučuje može li crkva razvrgnuti brak.

Zaposlenici u nekim europskim zemljama mogu koristiti žalbe na sud za zapošljavanje kako bi riješili probleme između sebe i poslodavaca. U ovom slučaju, tribunal ili odbor općenito uključuje kvalificiranog pravnog zastupnika i laike koji donose odluke u vezi s diskriminacijom, pitanjima plaćanja i nepravednim otpuštanjima. Zaposlenici imaju određeno vrijeme od trenutka incidenta u kojem mogu podnijeti žalbu sudu. Na zakazanoj raspravi svi uključeni pojedinci mogu iznijeti svoj slučaj, dati iskaze svjedoka i odgovarati na pitanja. Povjerenstvo donosi odluku na temelju dokumentacije, svjedočenja i dokaza.

Porezni sud u zajednici obično rješava pitanja procjene imovine i oporezivanja. Pojedinci općenito traže pomoć ovih odbora kada vjeruju da ih gradska uprava podvrgava nepravednom oporezivanju imovine. Povjerenici imenovani u odbor održavaju saslušanja i razmatraju zahtjeve. Ako se porezni obveznik ne slaže s odlukom povjerenstva, ima pravo uložiti žalbu. Grad, međutim, možda nema tu mogućnost.

Za razliku od drugih sudova, prisustvovanje vojnim ili međunarodnim kaznenim sudovima nije dobrovoljno. Ovi postupci općenito dovode u pitanje ponašanje vojnog osoblja ili vojnih i političkih čelnika za zločine koji su navodno počinjeni protiv drugih ljudi. Tribunal se može sastojati od pripadnika vojske određene zemlje ili dužnosnika povezanih s Ujedinjenim narodima. Ove osobe služe kao autoritativni predstavnici koji slušaju predmete koji se tiču ​​zločina protiv čovječnosti. Ove optužbe obično uključuju mučenje, špijunažu, genocid ili piratstvo.