Većina tehnika smanjenja stresa usmjerena je na borbu protiv fizioloških odgovora na akutni ili kronični stres. Meditacija, vizualizacija i tjelovježba pomažu u borbi protiv negativnih fizioloških učinaka kroničnog stresa. Terapija razgovorom i modifikacija ponašanja pomažu pojedincu da se nosi sa stresnim situacijama i izbjegne emocionalne i fizičke štete uzrokovane preopterećenim sustavom. Snižavanjem razine hormona stresa i poticanjem tijela da se vrati u stanje bez stresa, najučinkovitije tehnike smanjenja stresa suprotstavljaju se negativnim zdravstvenim učincima emocionalnog, fizičkog ili mentalnog stresa.
Kronični stres je dobro utvrđen čimbenik rizika za mnoge uobičajene zdravstvene probleme. Bolesti srca, dijabetes, čirevi, zlouporaba supstanci i različiti poremećaji mentalnog zdravlja često se javljaju s povećanom učestalošću i ozbiljnošću među osobama pod visokim stresom. Studije su pokazale da ovim poremećajima ne pridonosi priroda stresne situacije, već individualna percepcija i reakcija na stresore, što sugerira da se negativni učinci stresnih situacija mogu učinkovito suzbiti primjenom učinkovitih tehnika smanjenja stresa.
Tijelo obično reagira na stres borbama ili bijegom. To obično uključuje povećanje broja otkucaja srca, disanja i krvnog tlaka, kao i lučenje hormona adrenalina. Kada stresna situacija prođe, nakon tog odgovora slijedi opuštanje i povratak u normalno stanje. Pod kroničnim stresom izostaje reakcija opuštanja, što izaziva oslobađanje zaliha energije i lučenje hormona stresa kortizola.
Kombinirani učinci smanjenih energetskih resursa i povišene razine kortizola mogu utjecati na imunološki sustav. Oslabljen imunološki sustav može povećati pojavu lakših bolesti i na kraju stvoriti povećani rizik od ozbiljne bolesti. Učinkovite tehnike smanjenja stresa djeluju u borbi protiv ovih fizioloških učinaka smanjenjem disanja i otkucaja srca, namećući relaksacijski odgovor i podučavajući učinkovite strategije za suočavanje s prirodnim odgovorom na stres.
Meditacija je jedna od najčešćih, učinkovitih i pristupačnih tehnika za smanjenje stresa. Tijekom meditacije, pojedinac vježba fokusirajući se, nekritički, na jedan predmet, riječ ili zvuk. Posvećujući usredotočenu pozornost na disanje, plamen svijeće, cvijet ili mantru, praktikant meditacije uči biti svjestan misli, a da ih one ne konzumiraju, i živjeti u trenutku. Ovo ima prednost jer sprječava uspone i padove emocija koje su povezane s stresnim stanjem.
Vizualizacija može stvoriti opuštajući odmor od stresne situacije. Odvojivši trenutak na mirnom mjestu da zamisli mirno okruženje ili ideju, osoba pod stresom može potaknuti reakciju opuštanja i prevladati mnoge fiziološke učinke stresa. Slična tehnika, samohipnoza, koristi prednost opuštenog i sugestibilnog stanja izazvanog vizualizacijom za umetanje pozitivnih ideja u svijest. Vizualizacija i samohipnoza uspješno se primjenjuju u medicinskim ustanovama za pripremu pacijenata za operaciju ili za dopunu učinaka kemoterapije.
Joga i drugi oblici vježbanja potiču oslobađanje endorfina, prirodnih hormona koji ublažavaju bol i povećavaju emocionalno blagostanje. Joga također koristi korištenje fokusiranog disanja i ima slične psihološke učinke kao i meditacija. Kardiovaskularne vježbe su možda jedna od najučinkovitijih tehnika za smanjenje stresa, pružajući izlaz za energiju koju adrenalin oslobađa tijekom borbe ili bijega odgovora povezanog sa stresnim situacijama.
Terapija razgovorom i modifikacija ponašanja podučavaju osobu pod kroničnim stresom da se nosi sa stresom minimizirajući odgovor na borbu ili bijeg i svjesno pokrećući reakciju opuštanja. Pozitivan samogovor i pobijanje negativnih misli mentalne su strategije za promjenu emocionalne i mentalne percepcije stresnih situacija. Osobe koje su pod kroničnim stresom također mogu naučiti smanjiti stres jednostavnim izbjegavanjem stresnih ljudi ili okolnosti. Svijest o fiziološkim reakcijama na stres i prikladne tehnike suočavanja mogu učinkovito smanjiti negativne posljedice po zdravlje i dobrobit.