Vaskularni poremećaji su bolesti krvnih žila. Spadaju u dvije velike kategorije: poremećaji vena i poremećaji arterija. Krvne žile rade u sprezi sa srcem kako bi napajale sve druge glavne tjelesne sustave, stoga je razumijevanje vaskularnih poremećaja posebno ključno.
Arterije pumpaju krv iz srca po cijelom tijelu, a zdrave arterije su jake i fleksibilne. Slabljenje, pukotina ili začepljenje ovih žila dovodi do bolesti. Arterijska bolest je toliko česta da je vodeći uzrok smrti u zapadnoj hemisferi.
Kada se plak nakupi u arterijama i one otvrdnu, nastaje arterioskleroza. Ovo stanje onda olakšava druge poremećaje arterija. Jedna posebno opasna arterijska bolest nastaje kada aorta – glavna arterija srca – oslabi i izboči. Ako se ne liječi, ova vrsta aneurizme može puknuti i dovesti do smrti. Pušači, stariji muškarci i oni s obiteljskom anamnezom su najviše izloženi riziku za ovo stanje.
Drugi uobičajeni arterijski vaskularni poremećaj je akrocijanoza. Ovo stanje uključuje neuspjeh arterija na rukama i nogama da se pravilno kontrahiraju. Posljedica toga može biti plavkasta koža i zimica u ekstremitetima.
Vene, koje vraćaju krv u srce, i arterije podjednako su podložne bolestima. Jedan od poznatijih venskih vaskularnih poremećaja je duboka venska tromboza. Ovaj poremećaj nastaje kada se krvni ugrušak razvije u primarnoj veni noge. Bolest i neaktivnost najčešći su krivci za nastanak tromboze, jer rezultira usporavanjem krvotoka. Simptomi povezani s nogama uključuju promjenu boje, osjetljivost, bol, oticanje, zagrijavanje i ukočenost.
Ako se ne liječi, ugrušak se može odlomiti i otputovati u pluća, što rezultira plućnom embolijom opasnom po život. Ugrušci također mogu dovesti do razvoja kronične venske insuficijencije. Zbog toga vene ne mogu pravilno pumpati krv natrag u srce.
Vaskularni poremećaji mogu zahvatiti i arterije i vene. U urođenoj mani poznatoj kao arteriovenska malformacija, arterije i vene se abnormalno zapetljaju, ometajući proces protoka krvi. Glavobolje i napadaji simptomi su ovog poremećaja, iako bolest možda uopće ne pokazuje nikakve simptome. Većina malformacija otkriva se liječničkim pregledom.
Genetski čimbenici ili trauma također mogu promijeniti vezu između vene i arterije, stanje poznato kao arteriovenska fistula. Jedan mogući znak upozorenja ovog vaskularnog poremećaja je sniženi dijastolički krvni tlak u kombinaciji s visokim pulsnim tlakom. Manje uobičajeni upalni vaskularni poremećaj koji može zahvatiti manje arterije i vene je Buergerova bolest. Primarna značajka ovog stanja su rane koje ne zacjeljuju zbog začepljenja krvnih žila.
U ekstremnijim slučajevima, ukupna upala cijelog krvožilnog sustava može dovesti do vaskulitisa. Simptomi uključuju gubitak težine, groznicu, utrnulost, bolove u zglobovima, smetnje vida i probleme s gutanjem. Ova opasna bolest može negativno utjecati na bilo koji organski sustav u tijelu.
Najvažniji element u prevenciji vaskularnih poremećaja je zdravo srce. Pretilost, pušenje, starenje, hipertenzija, visoka razina kolesterola i obiteljske predispozicije opterećuju srce i njegov sustav podrške. Promjene u načinu života kao što su prehrana i tjelovježba te budni zdravstveni pregledi mogu potaknuti zdrav način života koji je neophodan za snažan kardiovaskularni sustav.