Zakoni o autorskim pravima, zaštitnim znakovima i patentima osiguravaju zaštitu prava intelektualnog vlasništva vlasnicima intelektualnog vlasništva. Neka prava pripadaju vlasniku u trenutku kada osoba stvori djelo ili stekne prijenos od izvornog stvaratelja djela, prema običajnom pravu. Pojedinci koji registriraju svoja prava intelektualnog vlasništva često imaju čak i veću zaštitu od one koja može pružiti običajno pravo. To uključuje zaštitu od drugih koji krše autorska prava na stvoreno djelo ili patent i zaštitu od drugih od prodaje proizvoda kršeći vlasništvo patenta ili zaštitnog znaka. Postoji mnogo koraka koje pojedinci mogu poduzeti kako bi zaštitili svoje intelektualno vlasništvo, uključujući davanje obavijesti o autorskim pravima i zaštitnim znakovima i obnavljanje prava prije njihovog isteka.
Vlasnik djela zaštićenog autorskim pravima jedina je osoba koja ima isključiva prava na korištenje i kontrolu načina na koji se djelo koristi. Ta su prava zaštićena zakonom, a ako netko povrijedi ta prava, ta osoba je često odgovorna za štetu prema zakonima o autorskim pravima. Osobi često sud naredi da prestane s korištenjem djela i preda materijale vlasniku autorskih prava. Neke vrste djela ispunjavaju uvjete za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, a druge ne. Djelo mora biti fiksirano u opipljivom izražajnom sredstvu, a autorsko pravo je često zaštićeno izrazom, a ne idejom.
Zaštita žiga je još jedan oblik zaštite prava intelektualnog vlasništva u kojem pravo korištenja znaka pripada isključivo vlasniku žiga. Na primjer, vlasnik tvrtke koji je označio logotip i naziv tvrtke zaštićen je zakonima o zaštitnim znakovima od drugih koji koriste isti ili sličan logotip i naziv tvrtke. Vlasnik mora pokazati da aktivno koristi žig, da je javnost zbunjena korištenjem sličnog znaka na istom zemljopisnom području ili tržištu te da optuženik krši prava na žig. Registracija žiga nije potrebna za dobivanje zaštite prema zakonu, ali lakše je voditi parnicu kada vlasnik registrira trgovačku ili uslužnu marku. Zakoni o žigovima često dopuštaju tužitelju da traži odštetu zbog kršenja žiga ako tužitelj može dokazati da je tuženik koristio žig kršenjem zakona o intelektualnom vlasništvu namjerno.
Zaštita prava intelektualnog vlasništva proteže se i na patente, a mnoga se pitanja javljaju kada vlasnik patenta dijeli svoje izume s drugima tijekom poslovnih odnosa. Na primjer, izumitelj može zakazati sastanak s istraživačkim i razvojnim krilom velike korporacije kako bi predstavio svoj prototip i uvjerio korporaciju da licencira izum. Zakoni o patentima štite izumitelja od korporacije koja kopira njegov izum, bilo prema zakonima o izravnom kršenju patenta ili doktrini ekvivalenata. Zaštita patenata također uključuje pravo isključivanja drugih iz korištenja jednog ili više patentnih zahtjeva podnesenih za dobivanje vlasničkog patenta za svoj vlastiti proces ili proizvod.