Postoji mnogo vrsta žutice, ali tri primarne vrste su pre-hepatična, hepatična i posthepatična. Ove vrste ne označavaju faze i ne znače da je sljedeći tip opasniji od prethodnog, već samo ukazuje na to kada se žutica pojavila: prije, poslije ili dok jetra pretvara netopivi bilirubin u topljivi. Osim ovih vrsta žutice, još jedna uobičajena vrsta je fiziološka ili novorođenačka žutica, koju često doživljavaju novorođenčad jer je njihov sustav još nezreo i ne može eliminirati bilirubin onako kako bi trebao. Treba napomenuti da se ove tri vrste žutice ne tretiraju kao bolesti, već kao simptomi koji upućuju na drugu bolest, a otkrivanje specifične vrste žutice može pomoći u preciznijoj dijagnostici stanja pacijenta.
Općenito, žutica je stanje ili opis kako pacijentova koža i oči postaju žućkaste zbog prevelike količine bilirubina u tijelu. Bilirubin je zapravo jedan od mnogih nusproizvoda tjelesnih aktivnosti, a u normalnim uvjetima jetra redovito uklanja bilirubin iz krvi pomoću žuči, druge tjelesne tekućine koju jetra proizvodi. Ako se laboratorijskim pretragama utvrdi da krv pacijenta sadrži više od 1 mg/dL (više od 17 µmol/L), kaže se da pacijent ima žuticu.
Prehepatična ili hemolitička vrsta žutice često uključuje crvene krvne stanice i njihovu povećanu stopu razgradnje ili hemolize. Kada previše crvenih krvnih stanica umire ili kada je zamjena starih crvenih krvnih stanica novima neuravnotežena, bilirubin se proizvodi u prevelikim količinama i jetra ne može funkcionirati tako učinkovito. Kao rezultat toga, bilirubin ostaje u krvotoku i uzrokuje žuticu. Prehepatične vrste žutice često su uzrokovane genetskim poremećajima poput anemije srpastih stanica, parazitskim bolestima poput malarije ili uzimanja određenih lijekova.
Žutica kategorizirana kao jetrena često se javlja dok jetra trenutno obrađuje bilirubin. U tom slučaju, stanice jetre su oštećene ili jetra doživljava upalu, što utječe na njezin način rada. Jetra tada ne može obraditi bilirubin, čiji se broj povećava i rezultira žuticom. Među vrstama žutice, hepatična je najvjerojatnije uzrokovana hepatitisom, uz pretjerani unos alkohola i određenih lijekova. U nekim slučajevima, žutica jetre također može biti posljedica ciroze, u kojoj jetra ima unutarnje ožiljke koji mogu inhibirati njezinu funkciju.
U post-hepatičnom tipu žutice, bilirubin se zapravo pravilno obrađuje u jetri i postaje topiv, ali ne može putovati kroz crijeva zbog blokade. Kao rezultat toga, bilirubin se zadržava u jetri i ne može se izlučiti. Blokada se često pripisuje žučnim kamencima, ponekad cistama ili tumorima koji se nalaze u jetri te trudnoći. Ove vrste žutice mogu se specifično odrediti analizom krvi i uzimanjem uzoraka urina i stolice od pacijenta. Primjerice, bolesnik s prehepatičnom žuticom imat će abnormalne krvne rezultate i tamnu stolicu, u bolesnika s jetrenom žuticom naći će se visoke razine jetrenih enzima, dok je post-hepatičnu žuticu obilježen tamni urin.