Teologija i znanost odnose se na tijela znanja o određenoj temi, a obje discipline koriste razum za proširenje tog korpusa znanja. Teologija je sustavno istraživanje Boga i religije, a znanost se obično naziva proučavanjem prirodnog svijeta. Iako se obje discipline oslanjaju na racionalni diskurs, teologija i znanost dolaze u sukob kada dođu do različitih zaključaka o objašnjenjima prirodnih fenomena.
Riječ “teologija” izvedena je iz korijena theos i logia, što na grčkom znači “Bog” odnosno “govor”. Stoga se proučavanje teologije tiče prirode Boga i tumačenja Svetog pisma. To je intelektualno proučavanje duhovnih stvari. Postoje mnoge vrste teologije, ali grana koja je najbliža znanosti poznata je kao “prirodna teologija”. Prirodna teologija pokušava doći do boljeg razumijevanja Boga kroz proučavanje prirodnog svijeta.
“Znanost”, s druge strane, je riječ koja potječe od latinskog scientia, što znači “znanje”. Odnosi se i na korpus znanja stečenog znanstvenim istraživanjem i na proces kojim se informacije prikupljaju i analiziraju. Ovaj proces, poznat kao znanstvena metoda, usredotočuje se na formuliranje predviđanja i njihovo testiranje kako bi se utvrdila njihova točnost. Znanost uključuje mnoge discipline, uključujući fiziku, kemiju, biologiju i društvene znanosti. Svaka od ovih disciplina ima sustav stručnog ocjenjivanja kako bi se osiguralo da su znanstvene tvrdnje dokazive i ponovljive.
Teologija i znanost slične su po tome što obje koriste sustavno, racionalno istraživanje kako bi stekle novo znanje ili razumijevanje svojih predmeta. Obojica imaju za cilj koristiti logiku kako bi postigli konsenzus unutar svojih zajednica. Mnogi znanstvenici su otkrili da su teologija i znanost potpuno kompatibilne; na primjer, otac moderne fizike, Sir Isaac Newton, također je bio teolog. Drugi znanstvenici – biolog Richard Dawkins je otvoren primjer – tvrde da je teologija zbirka praznovjerja koja ne čini ništa za unapređenje ljudskog razumijevanja svemira.
Dva sustava mišljenja dolaze u sukob kada tvrdnje znanosti pobijaju ideje koje je teologija utvrdila kao istine, osobito one temeljene na tumačenju Svetog pisma. Poznati primjer takve vrste sukoba bio je Galilejev trag od strane Katoličke crkve. Galileo je slavno tvrdio da se Zemlja kretala oko Sunca. To je bilo u suprotnosti s doktrinom Katoličke crkve tog vremena, koja je tvrdila da je Zemlja nepomično središte svemira i da se Sunce i druga nebeska tijela kreću oko nje. Galileo je bio prisiljen povući svoju tvrdnju, iako se kasnije pokazalo da je znanstveno utemeljena.