Cijene plemenitih metala mijenjaju se kao odgovor na ekonomske događaje, odluke o politici potražnje i društvene uvjete poput rata i nereda. Ulagači su povijesno promatrali plemenite metale kao sigurno utočište za ulaganja, a kada su uvjeti loši, cijene plemenitih metala obično rastu. Kada je gospodarska i društvena klima jaka, s projekcijama za pozitivnu budućnost, cijene obično padaju. Istraživači mogu usporediti povijesne podatke o cijenama s glavnim događajima iz datih razdoblja kako bi pratili rast i pad cijena i njihovu korelaciju s recesijama, ratovima i drugim događajima.
Paladij i platina kao odgovor na pritiske potražnje iz proizvodnje i ne slijede uvijek srebro i zlato. Ovi metali se smatraju plemenitim i imaju vrijednost uz srebro i zlato, ali njihova cijena ima tendenciju da se ponaša drugačije jer su industrijska roba. Srebro i zlato tretiraju se više kao ulaganja.
Što se tiče srebra i zlata, snaga gospodarstva Sjedinjenih Država ima dubok utjecaj na cijene plemenitih metala. Kada američko gospodarstvo ne radi dobro, a dolar je slab, cijene često rastu. Cijene zlata obično rastu prvo, jer je zlato poželjna investicija, a srebro ih prati. Metalom manje vrijednosti trguje se za djelić cijene zlata koja se može mijenjati tijekom vremena kao odgovor na promjenjive tržišne uvjete, kao i na smanjene zalihe.
Promjene tečaja, bilo gore ili dolje, mogu uzrokovati fluktuaciju cijena plemenitih metala kako investitori reagiraju. Silazni trendovi imaju tendenciju ujednačavanja s rastućom cijenom plemenitih metala, dok uzlazni trendovi pomiču cijene metala u suprotnom smjeru. Kada tečajevi zastoje, plemeniti metali obično također lebde oko male zone cijena. Ulagači također mogu reagirati na političke odluke i glavne vijesti o temama kao što su proračun, strana ulaganja i regulacija industrije.
Recesije i depresije obično dovode do više špekulacija s plemenitim metalima, budući da se u tim razdobljima smatraju manje promjenjivim i pouzdanijim ulaganjem. Ulagači na plemenite metale gledaju kao na zalihu vrijednosti i mogu vjerovati stvarima poput zlata i srebra više nego drugim vrstama dostupnih ulaganja. Rastuće cijene mogu skočiti u dugotrajnom gospodarskom padu. Kako se gospodarstva počinju poboljšavati, ulagači su skloni rasprodati svoje plemenite metale, što može sniziti cijene jer je tržište preplavljeno metalima.
Studije o cijenama plemenitih metala ponekad sugeriraju da se one mijenjaju kao odgovor na prirodne katastrofe i velike političke događaje. Gledajući iza kulisa, ovi događaji su često vezani uz promjenu tečaja. Promjena vrijednosti valute može objasniti varijacije u cijenama plemenitih metala povezane s takvim događajima, u kojem slučaju događaji nisu izravno odgovorni za promjenu vrijednosti. Ulagači bi mogli pomno pratiti vijesti u potrazi za znakovima da će tečaj krenuti gore ili dolje, te bi mogli prerano kupiti ili prodati plemenite metale kako bi dosegli bolju tržišnu poziciju. To zauzvrat uzrokuje promjenu cijena koju ljudi mogu pogrešno povezati s vijestima, a ne s temeljnim promjenama tečaja koje investitori očekuju da vide.