Ljudska percepcija zahtijeva da osjetni organi, živčani sustav i mozak neometano rade zajedno. Svaki kvar u ovom sustavu može spriječiti ili promijeniti ljudsku percepciju svijeta u cjelini. Ljudski je mozak također ograničen u svojoj sposobnosti obrade informacija i koristi određene prečace pri obradi informacija koje prima od osjetila, posebno tijekom vizualne percepcije. Kulturna uvjetovanost i trening također utječu na percepciju u određenoj mjeri, budući da su muškarci i žene uvjetovani da određene podražaje smatraju važnijim od drugih.
Pet osjetila ljudskog tijela prikupljaju ogromnu količinu detalja o svijetu. Svaki senzorni sustav prima podatke iz svijeta, bilo u obliku svjetlosti koja udara u štapiće i čunjeve na stražnjoj strani oka ili kao vibracije u zraku koje uho detektira kao zvuk. Nakon što osjetilni organ primi informaciju, ona se prenosi putem živaca u obliku sirovih podataka. Oštećenje živčanog sustava može spriječiti informacije da ikada dođu do mozga radi obrade. Mozak konstruira model stvarnosti na temelju informacija primljenih od osjetila.
Osjetilni organi svakog ljudskog bića imaju različite snage i slabosti. Sposobnost prikupljanja sirovih podataka iz svijeta nameće ključna ograničenja ljudskoj percepciji. Na primjer, kako muškarci i žene stare, većina njih gubi sposobnost otkrivanja vrlo visokih tonova. Mnoga stanja mogu ograničiti sposobnost osjetila da prikupljaju informacije iz svijeta i tako ograničiti sposobnost mozga da percipira svoju okolinu.
Drugi čimbenik koji oblikuje ljudsku percepciju proizlazi iz gole količine informacija koje su osjetila u stanju prikupiti. Osjetila mogu potencijalno prenijeti daleko više sirovih informacija u mozak nego što ih mozak može obraditi na smislen način. Dijelovi mozga rade na podsvjesnoj razini kako bi izvršili sirovu obradu i filtriranje kako bi ograničili pozornost svjesnog mozga na one dijelove informacija koji su najrelevantniji.
Obično ljudski mozak slijedi određene obrasce u sortiranju podataka. Posebno je vjerojatno da će mozak primijetiti promjene. Kretanje u vidnom polju, brza promjena temperature ili iznenadni osjećaj kukca koji puže po koži vjerojatno će se prenijeti na svjesni mozak. Neki muškarci i žene prirodno su bolji u tim zadacima percepcije od drugih, iako svjesno usredotočenost i trening mogu poboljšati svačije sposobnosti. Naučene vrijednosti također igraju ulogu u oblikovanju percepcije, budući da kulturni sustavi uče svjesni mozak koji su dijelovi informacija važni, a pamćenje i ljudska percepcija mogu postati međusobno povezani.