Mentalna koncentracija obično se odnosi na sposobnost da se usredotočite na određene zadatke bez ometanja. Neki zadaci i aktivnosti, poput pranja suđa ili plesanja uz glazbu, zahtijevaju vrlo malo mentalnog fokusa. No, glavni zadaci – poput pisanja referata za školu, učenja za ispite ili obavljanja radnih obaveza – mogu zahtijevati značajnu mentalnu koncentraciju. Brojni čimbenici mogu ometati sposobnost fokusiranja na zadatak, uključujući stres, dosadu, nedostatak sna i lošu prehranu.
Stres može značajno narušiti mentalnu koncentraciju, jer se umu teško usredotočiti na određeni zadatak kada ga brige oko drugih problema neprestano opterećuju. Na primjer, ako učenik trenutno slabo ide u razredu, a određeni rad može značiti razliku između prolaznosti i neuspjeha, pritisak da se napiše besprijekoran rad može otežati koncentraciju na temu. Bilo koji broj problema može uzrokovati stres u životu osobe, od novčanih poteškoća do svađe s prijateljem. Oni koji pate od stresa mogu pomoći u poboljšanju mentalnog fokusa prisiljavajući se da se odmore od brige samo dok njihov zadatak ne završi. Priznajući izvor stresa i dajući sebi dopuštenje da se kasnije opet brinu, možda će se bolje podijeliti i obavljati svoje potrebne zadatke.
Odgovarajuća količina sna ključna je za održavanje dobre mentalne koncentracije. Većina medicinskih istraživača preporučuje oko osam sati sna svake noći za odrasle i deset sati za djecu ili tinejdžere. Čak i blagi nedostatak sna može uzrokovati poteškoće u fokusiranju, a ekstremni nedostatak sna može dovesti do opasnih pogrešaka. Na primjer, studije pokazuju da je vožnja vrlo umorna jednako opasna kao i vožnja u alkoholiziranom stanju.
Hrana je jedan od osnovnih zahtjeva za održavanje ljudskog života, a dobra prehrana igra veliku ulogu u osiguravanju pravilne mentalne koncentracije. Ako osoba ne uzima adekvatnu količinu prehrane, tjelesni mehanizam preživljavanja prisiljava ga da se usredotoči na ispunjavanje te potrebe, potiskujući sve druge misli u stražnji dio uma. Istraživanja također pokazuju da određena hrana može pomoći u povećanju mentalnog fokusa, posebno voće i povrće bogato antioksidansima koji štite mozak.
Količina užitka dobivena određenim zadatkom također može igrati veliku ulogu u određivanju razine mentalne koncentracije. Zadatak koji nije mentalno angažiran može otežati fokusiranje, jer um odluta do zanimljivijih misli. Primjeri za to mogu se pronaći u školskim okruženjima, kada se djeci koja se ne osjećaju izazovom gradiva dosađuju i, zauzvrat, počnu padati u razredu jer se ne mogu usredotočiti na predmet.
Gotovo svaki unutarnji ili vanjski čimbenik može utjecati na mentalnu koncentraciju. Dok se neki čimbenici mogu prevladati pravilnim snom, prehranom i promjenom taktike za poboljšanje fokusa, s drugima može biti teže nositi se s njima. Oni koji imaju ekstremne poteškoće s koncentracijom trebali bi razgovarati s liječnikom kako bi se uvjerili da ne postoji ozbiljniji temeljni uzrok.