Neće svaki pacijent kojem je dijagnosticiran virus ljudske imunodeficijencije (HIV) imati isti očekivani životni vijek. Mnogi čimbenici mogu utjecati na očekivani životni vijek HIV-a, uključujući kvalitetu medicinske skrbi koju zaraženi pacijent dobiva. Dob osobe u kojoj se zarazi može također utjecati na očekivani životni vijek oboljelog od HIV-a. Drugi ključni čimbenik u očekivanom životnom vijeku HIV-a je ima li pacijent simptome potpunog sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS).
Statistika o HIV-u dramatično se promijenila otkako je virus prvi put prepoznat. Kada je AIDS prvi put postao raširen u cijelom svijetu, pacijenti s dijagnozom te bolesti dobili su mračnu prognozu. Gotovo uvijek se smatralo smrtonosnom bolešću. Iako još uvijek nema poznatog lijeka za virus koji uzrokuje sidu, HIV se može kontrolirati odgovarajućom medicinskom intervencijom i liječenjem. Što se tiče očekivanog životnog vijeka HIV-a, pravilna zdravstvena njega i izbor načina života mogu poboljšati prognozu i značajno produžiti životni vijek.
Jedan čimbenik koji utječe na očekivani životni vijek HIV-a je rana dijagnoza i liječenje. Određeni lijekovi mogu zaustaviti reprodukciju virusa. Sprječavanje razmnožavanja virusa HIV-a značajno smanjuje rizik da zaražena osoba razvije potpunu AIDS. AIDS je ono što uzrokuje slabljenje imunološkog sustava i postaje ranjivo na infekcije opasne po život.
U nerazvijenim zemljama gdje pacijenti s HIV-om nemaju pristup medicinskom liječenju za ovu bolest, očekivani životni vijek može biti 50 posto niži nego u drugim populacijama. Bolesnici koji su bili lošeg zdravlja prije zaraze HIV-om i koji su zanemarili traženje odgovarajuće zdravstvene skrbi također mogu imati kraći životni vijek.
Očekivano trajanje života HIV-a može se smanjiti u bolesnika s već postojećim zdravstvenim stanjem, kao što je rak. Na primjer, ako se terminalni bolesnik od raka zarazi virusom HIV-a, njegov bi se životni vijek najvjerojatnije smanjio. Ostala već postojeća medicinska stanja kao što su bolesti srca također će utjecati na očekivani životni vijek.
Mnogi liječnici i stručnjaci za AIDS vjeruju da visokoaktivna antiretrovirusna terapija može utjecati na očekivani životni vijek HIV-a. Ove skupine lijekova mogu inhibirati razmnožavanje virusa i tako produljiti život pacijenta. Međutim, lijekovi koji se koriste u ovom obliku terapije predstavljaju rizik od mogućih nuspojava za neke pacijente.
Drugi čimbenici, poput nezdravog načina života, također mogu utjecati na očekivani životni vijek HIV-a. Pušenje, prekomjerno pijenje ili korištenje rekreativnih droga mogu skratiti životni vijek bolesnika s HIV-om. S druge strane, izbor zdravog načina života, kao što je pravilna prehrana i svakodnevna tjelovježba, može produžiti životni vijek.