Brojni čimbenici mogu utjecati na plaću krajobraznog arhitekta, uključujući industriju u kojoj on ili ona radi, godine iskustva i obrazovnu razinu pojedinca. Općenito, što osoba ima više obrazovanja i iskustva, to će biti veća plaća kao krajobrazni arhitekt. U nekim slučajevima, naknade također mogu igrati ulogu, ali se ne uračunavaju u ukupnu plaću. Ipak, za one koji žele slobodno ili bolje osiguranje, to može biti odlučujući faktor. Je li pojedinac samozaposlen također bi mogao biti ključni čimbenik u određivanju zarade.
Glavni čimbenik koji utječe na plaću krajobraznog arhitekta je njegovo ili njezino iskustvo. Viši krajobrazni arhitekti mogu napraviti znatno više od svojih mlađih kolega. Općenito, za plaću višeg krajobraznog arhitekta potrebno je najmanje 10 godina iskustva, ali bi se neki dodaci mogli napraviti za arhitekte s boljim performansama ili one s nekim iskustvom u nadzoru u prošlosti. U nekim slučajevima, stariji arhitekti mogu zaraditi dvostruko više od onoga što bi mogao zaraditi početni krajobrazni arhitekt.
Obrazovanje je još jedan važan čimbenik u određivanju plaće krajobraznog arhitekta. Na plaću često može pozitivno utjecati viši stupanj. Općenito, sve što je potrebno za ulazak u polje je četverogodišnja fakultetska diploma, zajedno s akreditacijom ili licenciranjem od strane odgovarajuće lokalne vladine agencije. Međutim, to su samo minimumi, a oni koji učine više za stjecanje boljih vještina i višeg obrazovanja mogli bi biti nagrađeni u skladu s tim.
Drugi važan čimbenik je vrsta poslodavca. U pravilu se državni poslovi plaćaju manje od privatnog sektora. Plaća krajobraznog arhitekta u javnom sektoru u prosjeku može biti 25 do 40 posto manja od plaće arhitekta na sličnoj poziciji u privatnom sektoru. Kako bi nadoknadio tu razliku, javni sektor može ponuditi bolje pogodnosti, kao što su dodatni plaćeni godišnji odmori i bolji paket osiguranja. Dakle, plaća nije jedini razlog za razmatranje.
Samozaposleni krajobrazni arhitekti također mogu ostvariti širok raspon plaća, ovisno o situaciji. U ovom slučaju, zarada krajobraznog arhitekta ovisi o bazi klijenata i koliko posla ima na raspolaganju. Reputacija je također glavni čimbenik. Daljnje razmatranje koje bi možda trebalo uzeti u obzir je arhitektova upotreba osobnih resursa, kao što su zalihe i komunalije, za obavljanje posla. Iako bi mogle postojati neke prilike za otpis poreza za takve troškove, oni u određenoj mjeri umanjuju krajnji rezultat, a tržište možda neće uvijek dopustiti arhitektu da naplati dovoljno da u potpunosti pokrije te troškove.