Psihološki razvoj odnosi se na postizanje psiholoških, emocionalnih, društvenih i kognitivnih prekretnica kao dio osobnog rasta pojedinca. Iako odrasli imaju vlastite psihološke izazove dok se kreću kroz životne faze, psihološki razvoj u djetinjstvu niz je posebno intenzivnih i brzo susrećenih prekretnica. Ti su procesi također usko povezani s tjelesnim rastom i pojavom tjelesnih vještina koje su djeci nužne za postizanje viših razvojnih razina. Na primjer, dijete koje uči manipulirati igračkama i drugim predmetima pomaže toj bebi razviti osjećaj sebe za razliku od drugih. Osim tjelesnog rasta, dodatni čimbenici koji utječu na djetetov psihološki razvoj uključuju prenatalnu njegu i prehranu, prehranu u djetinjstvu, povezanost s majkom te roditeljske vještine i stil.
Prenatalna skrb i njezin naknadni utjecaj na prenatalni razvoj mogu imati ogroman utjecaj na psihički razvoj djeteta. Odgovarajuća prehrana majke — koju osigurava hrana i dodatni majčini vitamini — osigurava potrebne građevne blokove za rast i napredak fetusa. Osim minimalne količine prehrane, postoje i namirnice i tvari koje bi majka trebala izbjegavati ili ograničiti kako se fetus nastavlja. Određene lijekove i alkohol koji se izdaju bez recepta i alkohol treba potpuno izbjegavati, a drugu hranu koja može dopustiti nakupljanje toksina u tijelu – uključujući tunu i druge vrste ribe – treba ograničiti. Medicinsko praćenje trudnoće također može pomoći u sprječavanju komplikacija, kao što je gestacijski dijabetes, koje narušavaju zdravlje majke i djeteta.
Pozitivan psihički razvoj u djetinjstvu i dalje je snažno povezan s optimalnom prehranom nakon rođenja djeteta. Dojenčetov mozak i živčani sustav eksponencijalno rastu u prvih nekoliko godina života i potrebna je adekvatna prehrana za održavanje ovog brzog razvoja. Kaže se da dojenje tijekom dojenačke dobi potiče imunološki sustav dojenčeta, pruža izvrsnu prehranu i promiče povezanost majke i djeteta i djetetov osjećaj sigurnosti. Prvi odnos dojenčeta trebao bi se temeljiti na povjerenju i sigurnosti jer se smatra da to potiče naknadne pozitivne interakcije s ljudima i uspostavlja sam početak društvenih vještina. Kontinuirani pozitivni odnosi s roditeljima i skrbnicima pomažu u promicanju kontinuirane socijalizacije.
Roditeljska vještina i stil još je jedan čimbenik koji utječe na psihički razvoj djeteta. Dosljedno roditeljstvo u onom što dijete doživljava kao sigurno okruženje potiče povjerenje i istraživanje. Nedosljedan nadzor ili obiteljska atmosfera stalnih previranja i nemira mogu dovesti do anksioznih poremećaja i ponašanja povezanih s nepovjerenjem i izbjegavanjem. Roditeljska ograničenja koja se dosljedno primjenjuju na djetetovo ponašanje pomažu u poticanju eksperimentiranja s novitetima unutar poznatih granica.