Realni bruto domaći proizvod (BDP) predstavlja metodu kojom ekonomisti procjenjuju rast u gospodarstvu zemlje. Ova konkretna mjera uzima u obzir inflaciju u konačnim rezultatima. Na realni rast BDP-a mogu utjecati različiti čimbenici, ali postoje neki primarni pokretači ove vrste ekspanzije u gospodarstvu. Potrošačka potrošnja može biti značajan pokretač ovog ekonomskog barometra. Ostali čimbenici koji utječu na BDP uključuju brzinu kojom poduzeća i vladine agencije troše novac.
Ekonomisti uvelike uzimaju u obzir potrošačku potrošnju kada procjenjuju rast u regionalnim gospodarstvima. U nekim je zemljama osobna potrošnja, koja predstavlja potrošačku potrošnju, najveći faktor u određivanju realnog rasta BDP-a. Kada se prilagode inflaciji, rezultati podataka obično su manje ružičasti nego što bi bili na komparativnoj osnovi, koja ne uzima u obzir promjenu vrijednosti valute zemlje. Podaci o potrošačkoj potrošnji mogu se na sličan način izvijestiti u stvarnim dolarskim brojkama i mogu se prilagoditi za inflaciju. Rast osobne potrošnje u stvarnim brojkama obično pozitivno utječe na stvarni BDP.
Međunarodna trgovina također utječe na ekonomsku stabilnost nacije. Što je veća izvozna aktivnost, zemlja prima više poslova iz drugih zemalja. Kada izvozna aktivnost raste, vjerojatno će potaknuti rast realnog BDP-a u toj regiji. Međunarodna trgovinska potražnja mjeri se u različitim industrijama, uključujući maloprodaju i proizvodnju.
Tijekom razdoblja kada potražnja u međunarodnoj trgovini raste, sve slabosti u lokalnom gospodarstvu mogu postati manje utjecajne, a gospodarska ekspanzija i dalje može doći. Međutim, ako stopa uvoza nadmašuje izvoz, povećanje međunarodne trgovine vjerojatno će biti manje učinkovito. Rastuće zalihe u poslovnoj zajednici mogu pozitivno utjecati na stvarni BDP ako se povećanje ponude dogodi kada je potražnja potrošača za robom visoka. Inače, prekomjerne zalihe mogu samo zaustaviti gospodarsku ekspanziju.
Sposobnost i želja vladine agencije da troši novac na poboljšanje gospodarskih uvjeta u zemlji doprinosi realnom rastu BDP-a. Vlada će često preuzeti ulogu financiranja projekata, kao što je razvoj infrastrukture, koje privatni sektor obično ne financira. Vlada također može potrošiti velike svote novca na obrambene artikle za vojsku u nekoj zemlji. Sve ove aktivnosti mogu imati snažniji utjecaj na gospodarstvo. Međutim, u slučaju da vlada počne oporezovati građane više novca kako bi nastavili trošiti određenim tempom, učinak potrošnje će vjerojatno oslabiti.