Valutna vrijednost ili vrijednost valute neke zemlje je faktor koji se stalno mijenja. Za investitore je poznavanje ove vrijednosti izuzetno važno za ostvarivanje povrata. Mnogi čimbenici određuju vrednovanje valute, ali najvažniji čimbenici su trgovina, politička stabilnost, bankarski sustavi i kamatne stope, proizvodne stope i kako druge zemlje gledaju na dotičnu zemlju.
Što se tiče trgovine, viša stopa izvoza naziva se suficit, dok se viša stopa uvoza naziva deficitom. Kada zemlja izvozi robu u druge zemlje i te zemlje kupuju robu, to povećava vrijednost valute prve zemlje. S druge strane, ako zemlja uvozi više robe i stoga prodaje više međunarodnih proizvoda nego domaćih, valutna vrijednost zemlje se smanjuje. Količine uvoza i izvoza uvelike ovise o potražnji potrošača i cijeni robe.
Politička situacija u zemlji glavni je čimbenik u određivanju valutne vrijednosti. Ako je zemlja prožeta nestabilnošću, mitom i političkom korupcijom, njezina će valutna vrijednost pasti. Dug zemlje, zajedno s čimbenicima kao što su rat i popularnost predsjednika, monarha, premijera ili drugog političkog vođe, također određuju vrijednost valute. Ako je zemlja stabilna s niskim dugom, bez rata i međunarodno popularnim liderom, valuta će općenito biti cijenjena više.
Bankovne kamatne stope, bilo da rastu ili padaju, određuju žele li ulagači ulagati u valutu neke zemlje. Kada je kamatna stopa visoka, investitori će htjeti uložiti kako bi dobili veći povrat. Iako je to istina, vrednovanje valute i kamatna stopa imaju tendenciju da se kreću u suprotnim smjerovima. Visoka kamatna stopa uskoro će značiti da će valuta vjerojatno pasti na snazi.
Dostupni resursi i proizvodni tečajevi izravno su vezani uz valutnu procjenu. Ako zemlja ima malo resursa i malo proizvodnje, tada će vrijednost valute pasti jer ta zemlja ima manje proizvoda za prodaju i investitori će biti manje zainteresirani za ulaganje. Kada zemlja pokazuje jake proizvodne tendencije, može ostvariti veću prodaju, što će ojačati njezinu valutu.
Način na koji jedna zemlja gleda na drugu određuje hoće li valuta rasti ili pasti. To je povezano s nekim drugim čimbenicima, kao što su proizvodnja, trgovina i politička situacija. Kada se jedna zemlja sviđa drugoj, veća je vjerojatnost da će dvije zemlje trgovati. Također će više turista ići između dvije zemlje, što će rezultirati većom internom prodajom. Ako jedna zemlja ne voli drugu, onda će biti mnogo manje vjerojatno da će potrošiti novac na drugu zemlju.