Najčešći tretman bradikardije će se razlikovati ovisno o temeljnom uzroku stanja. Postoje različiti razlozi za bradikardiju i svaki od njih može imati svoje zajedničke metode liječenja. Prije nego što se odredi ispravan tretman, pacijente pregledava liječnik ili kardiolog. Različiti uobičajeni tretmani bradikardije uključuju lijekove, pejsmejkere, operaciju i u teškim slučajevima transplantaciju srca.
Jedan od načina na koji liječnici mogu odrediti najbolje mogućnosti liječenja bradikardije je utvrđivanje ima li pacijent ikakve simptome. Bradikardija se odnosi na usporen rad srca i može biti uzrokovana mnogim čimbenicima. Blago usporen rad srca možda neće rezultirati simptomima, tako da pacijent možda neće ni shvatiti da ima bradikardiju dok se ne obavi rutinski pregled. Čak i tada, hoće li se liječiti ili ne, ovisi o tome koliko je otkucaj srca spor i postoji li temeljni uzrok. U ovoj vrsti situacije mogu biti potrebne dodatne pretrage.
U mnogim slučajevima, broj otkucaja srca se usporava tijekom srčanog udara. Najčešći tretman u ovoj vrsti situacije obično uključuje intravenske (IV) lijekove koji se koriste za ponovno povećanje brzine srca. Blokada arterija često je kriva za srčane udare, pa će se ovo stanje liječiti lijekovima protiv plaka, a ponekad i zaobilaznim operacijom ako je začepljenje dovoljno ozbiljno.
Jedan od najčešćih uzroka bradikardije je unutarnje oštećenje koje je učinjeno električnim impulsima srca, bilo srčanom bolešću ili nekom drugom bolešću. Najčešći tretman za bradikardiju za osobe s ovim stanjem često je stalni pacemaker. Ovo je uređaj koji se kirurški ugrađuje u prsni koš koji emitira električne impulse kako bi srce kucalo u pravilnom ritmu. Pacemakeri se najčešće koriste kod starijih osoba za produljenje života i poboljšanje cjelokupnog stanja. Mlađi pacijenti mogu imati pravo na druge tretmane, kao što su transplantacije, ovisno o ozbiljnosti defekta.
Lijekovi za srce, kao što su beta blokatori, također mogu uzrokovati simptome bradikardije. Opcije liječenja bradikardije u ovom slučaju uključivale bi promjenu doze ili vrste lijeka koji se koristi, zajedno s pomnim praćenjem situacije kako bi se osiguralo da se stanje poboljša, a ne pogorša nakon što se lijek promijeni. Druga stanja kao što su bolest štitnjače i nedostatak kalija također mogu uzrokovati bradikardiju, u kojem će se slučaju ovi problemi liječiti, a ne bradikardija izravno.
Simptomatska bradikardija može uključivati simptome poput umora koji onemogućuje život pacijenta i nesvjestice. Bradikardija je često rezultat drugih srčanih bolesti, a ne uzrok, pa je poznavanje simptoma srčanog udara ili bolesti srca važno za sprječavanje teške bradikardije i drugih problema povezanih sa srcem. Ovi simptomi mogu uključivati nesvjesticu, vrtoglavicu, otežano disanje, stezanje u prsima koje ne popušta pri promjeni položaja, bol u prsima i bol ili utrnulost u lijevoj ruci, prsima ili predjelu ramena.