Iako danas nema konsenzusa među ekonomistima kada pokušavaju odrediti točne uzroke Velike depresije, mnogi povjesničari smatraju da je pad burze 1929. u Sjedinjenim Državama bio konačni uzrok depresije. Drugi, međutim, tvrde da je krah burze bio samo simptom, a ne jedan od uzroka Velike depresije, ukazujući umjesto toga na niz rastućih problema koji su prethodili krahu burze koji je izazvao nestabilnu situaciju.
Nekoliko čimbenika u kombinaciji su postali uzroci Velike depresije. Federalne rezerve Sjedinjenih Država donijele su niz odluka koje su smanjile ponudu novca, a istovremeno su banke u SAD-u počele propadati. O tome jesu li ovi čimbenici prouzročili pad burze ostaje za raspravu, ali na kraju je burza doživjela krah, prouzročivši efekt talasanja u cijelom svijetu. Slobodna tržišta su bila pogođena i monetarne vrijednosti su naglo pale, a dok su kamatne stope također pale, većina Amerikanaca osjećala se dovoljno pritisnuto da ili neće ili ne mogu potrošiti svoj novac.
U konačnici, uzroci Velike depresije bili su brojni, a ne samo jedna radnja ili stanje koje je dovelo do kolapsa. Ono što bi mogla biti manje teška recesija pretvorilo se u depresiju kada je povjerenje potrošača naglo palo; potrošači jednostavno nisu htjeli trošiti svoj novac, što je dovelo do usporene ekonomije. Dodatno otežano malverzacijama od strane velikih banaka koje su završile katastrofalnim kolapsom, tržišta su patila jer su ljudi smatrali da bi bilo mudro izbjegavati ulaganja i potrošnju dok se tržišta ne poprave. To je dovelo do smanjenja potražnje.
Drugi ekonomisti vjeruju da se uzroci Velike depresije više mogu pratiti u regulatornim pogreškama koje čine upravljačka tijela. Kako su banke počele propadati, Federalne rezerve su jednostavno promatrale i čekale da vide što se dogodilo. Neki ekonomisti tvrde da su Federalne rezerve trebale uskočiti kako bi spriječile propadanje većih banaka, čime su spriječile raširenu paniku koja je dovela do bijega novca. Drugi, međutim, vjeruju da je sam kapitalizam dizajniran da propadne kada bilo koji pojedini entitet stekne previše kapitala. Ovo marksističko gledište u biti pokazuje prstom na prekomjernu akumulaciju bogatstva kao društveno pitanje koje se mora riješiti, a ne samo ekonomsko.
Ova ekonomska pitanja nisu bila izolirana u Sjedinjenim Državama. Velika depresija proširila se na velika tržišta diljem svijeta, a i Europa je osjetila razorne učinke depresije. Povjesničari i ekonomisti često ističu Drugi svjetski rat kao kraj Velike depresije, jer su se otvarala radna mjesta u proizvodnji za stvaranje naoružanja i drugih potrepština za rat.