Aspergerov sindrom je neurobiološki poremećaj koji se smatra dijelom autističnog spektra. Točan uzrok stanja nije poznat, iako mnogi stručnjaci vjeruju da postoji nasljedna komponenta. Aspergerov sindrom može zahvatiti ljude svih rasa i socioekonomskog porijekla, iako je tri do četiri puta češći među muškarcima. Stanje se u medicinskim tekstovima ponekad naziva Aspergerov poremećaj, Aspergerov poremećaj ili AS.
Osobe s Aspergerovim sindromom mogu pokazivati simptome tijekom cijelog života, ali većina se ne dijagnosticira do odrasle dobi. Ljudi s Aspergerovim sindromom često su bili maltretirani kao djeca ili ismijavani zbog svojih vrlo neobičnih interesa. Međutim, budući da mnoga djeca doživljavaju te poteškoće, opseg problema rijetko se prepoznaje mnogo kasnije.
U suštini, Aspergerov sindrom uzrokuje ponašanje koje se najbolje može opisati kao “čudovito”. Bill Gates, Woody Allen, Bob Dylan, Keanu Reeves, Al Gore i Garrison Keillor neke su od mnogih značajnih javnih osoba za koje stručnjaci vjeruju da pokazuju simptome Aspergerovog sindroma. Postoje i neki dokazi koji upućuju na to da su Albert Einstein i Isaac Newton također pokazivali to stanje.
Oštećene društvene reakcije ključna su komponenta Aspergerovog sindroma. Ljudima koji pate od ovog stanja teško je razviti smislene odnose sa svojim vršnjacima. Muče se razumjeti suptilnosti komunikacije kroz kontakt očima, govor tijela ili izraze lica i rijetko pokazuju naklonost prema drugima. Često ih optužuju da su bez poštovanja i nepristojni, jer smatraju da ne mogu shvatiti očekivanja prikladnog društvenog ponašanja i često nisu u stanju odrediti osjećaje onih oko sebe. Može se reći da osobama koje pate od Aspergerovog sindroma nedostaje i društveni i emocionalni reciprocitet.
Iako je Aspergerov sindrom povezan s autizmom, osobe koje pate od ovog stanja nemaju drugih zastoja u razvoju. Imaju normalnu do natprosječnu inteligenciju i ne zadovoljavaju dijagnostičke kriterije za bilo koji drugi pervazivni razvojni poremećaj. Zapravo, ljudi s Aspergerovim sindromom često pokazuju intenzivan fokus, visoko logično razmišljanje i iznimne sposobnosti u matematici ili znanosti.
Ne postoji lijek za Aspergerov sindrom, ali kognitivna bihevioralna terapija, specijalizirana logopedska terapija i savjetovanje mogu pomoći u ublažavanju mnogih zabrinjavajućih simptoma ovog stanja. Ako nauče razviti odgovarajuće mehanizme suočavanja, osobe s Aspergerovim sindromom sasvim su sposobne stupiti u brak, imati djecu, zapošljavati se i voditi samostalan život.
Posljednjih godina, mnogi ljudi kojima je dijagnosticiran Aspergerov sindrom počeli su se nazivati “aspies” ili “aspergians” u pokušaju da smanje stigmu povezanu s njihovim stanjem. Zapravo, sve je veći broj web stranica posvećenih slavljenju Aspergerovog sindroma kao primjera neuroraznolikosti umjesto bolesti kojoj je potrebno liječenje.