Koji su ljudski zahtjevi za hranjivim tvarima?

Ljudske potrebe za hranjivim tvarima su količine različitih vrsta hranjivih tvari potrebnih za održavanje optimalnog zdravlja. Hranjive tvari uključuju kalorije, masti, ugljikohidrate, proteine, minerale, vitamine i aminokiseline. Nedovoljna razina određenih hranjivih tvari može dovesti do raznih bolesti. U razvijenim zemljama rijetki su nedostaci nutrijenata koji su dovoljno ozbiljni da uzrokuju bolest.

Najosnovniji od svih zahtjeva za hranjivim tvarima je dovoljna količina kalorija. Kalorije osiguravaju energiju za sve tjelesne funkcije, a važno je unositi dovoljno kalorija kako bi tijelo dobilo dovoljno energije za zadovoljavanje dnevnih potreba. Djeca u siromašnim zemljama mogu razviti stanje zvano marazmus, što dovodi do zastoja u rastu. Tijelo nema dovoljno energije za održavanje razine šećera u krvi, pa napada vlastite proteine ​​u nastojanju da održi razinu šećera u krvi.

Postoji devet esencijalnih aminokiselina koje su tijelu potrebne za sintezu proteina. Važno je zadovoljiti te potrebe za hranjivim tvarima jer tijelo ne može samo proizvesti te aminokiseline. Esencijalne aminokiseline su valin, treonin, fenilalanin, metionin, leucin, izoleucin, histidin, triptofan i lizin. Triptofin i lizin posebno je teško konzumirati u odgovarajućim količinama za osobe na veganskoj prehrani.

Masnoća je možda najlakše zadovoljiti potrebe nutrijenata. Lako je konzumirati previše masti, ali to je najkoncentriraniji dostupan oblik energije. Linolna kiselina, arahidonska kiselina i linolenska kiselina su esencijalne masne kiseline koje tijelo ne može samo proizvesti i moraju se konzumirati.

Minerali su važan dio ljudskih potreba za hranjivim tvarima. Neki hranjivi sastojci su potrebni u velikim količinama, dok su drugi potrebni u tako malim količinama da je gotovo nemoguće doći do nedostatka. Hrana obogaćena mineralima sprječava mnoge nedostatke. Jedan primjer toga je kuhinjska sol obogaćena jodom. Široka upotreba kuhinjske soli obogaćene jodom gotovo je eliminirala nedostatak joda, što može dovesti do oticanja štitnjače poznatog kao gušavost i mentalne retardacije ako trudnoj majci nedostaje joda tijekom trudnoće.

Kalcij je mineral potreban za gotovo sve funkcije u tijelu, uključujući kontrakcije mišića i zgrušavanje krvi. Željezo je najčešći nedostatak minerala u razvijenim zemljama i dovodi do anemije. Žene češće od muškaraca imaju manjak željeza zbog gubitka krvi zbog menstruacije i povećane potrebe za željezom tijekom trudnoće i dojenja. Međutim, važno je biti oprezan pri dodavanju željeza, budući da su dodaci željeza najčešći uzrok slučajnog trovanja djece u Sjedinjenim Državama.

Neispunjavanje potrebnih hranjivih tvari za vitamine može dovesti do različitih zdravstvenih stanja, ovisno o stupnju nedostatka i vitaminu. Nedostatak vitamina C može dovesti do skorbuta, nedostatak vitamina D može dovesti do rahitisa kod djece, a omekšavanje kostiju kod odraslih. Ljudi koji ne dobivaju dovoljno vitamina K mogu doživjeti sporo zgrušavanje krvi. Niske razine vitamina E mogu dovesti do anemije i oštećenja očiju.