Najbolji savjeti za financijsko planiranje i ulaganje varirat će ovisno o osobnim ciljevima pojedinca, načinu života, karijeri i dobi. Neki će ljudi odlučiti agresivnije ulagati, a drugi će biti oprezniji u sprječavanju gubitaka umjesto maksimiziranja dobiti. Prilikom određivanja različitih strategija za financijsko planiranje i ulaganja, najbolje je uzeti u obzir ciljeve osobne štednje, ciljanu dob za umirovljenje i duljinu trajanja svakog ulaganja.
Postavljanje ciljeva osobne štednje za stvari kao što su odlazak u mirovinu, fakultetsko obrazovanje djeteta ili predujam za kuću ili automobil može pomoći pojedincima da započnu vlastito financijsko planiranje i razviju tehnike ulaganja. Plan štednje svake osobe bit će drugačiji, a ovisit će o nizu pojedinačnih čimbenika, uključujući prihod, potreban iznos i vremenski okvir za štednju. Usklađivanje kratkoročnih ciljeva, poput kupnje novog automobila, s dugoročnim ciljevima, kao što je mirovina, također je važna odluka.
Dugoročni ciljevi obično favoriziraju agresivnije ulaganje kada je pojedinac mlađi i postupno prelazi u opreznije ulaganje kako se približava dobi za umirovljenje. Time se želi iskoristiti rastuće, ali fluktuirajuće tržište, jer “buka” i manji usponi i padovi vjerojatno neće utjecati na mlađe ulagače koji namjeravaju zadržati svoj novac na tržištu desetljećima. Kada su ulagači blizu dobi u kojoj će morati povući svoj novac s burze, trebat će im konzervativnija strategija ulaganja kako bi sveli potencijalne gubitke na najmanju moguću mjeru. Mnogi računi za umirovljenje nude planove ulaganja koji automatski stvaraju ovaj prijelaz tijekom vremena, prebacujući se na više ulaganja u obveznice i gotovinske rezerve kako se investitor bliži mirovini.
Kratkoročno financijsko planiranje i ulaganja zahtijevat će različite strategije ulaganja. Mnogi su pojedinci konzervativniji kada su u pitanju kratkoročna ulaganja jer će im novac trebati prije i ne mogu si priuštiti trošenje vremena na oporavak od potencijalnih padova na tržištu. Ovi ulagači mogu odabrati korporativne obveznice, kratkoročne trezorske zapise, certifikate o depozitu (CD), fondove tržišta novca ili štedne račune s visokim prinosom. Mogućnosti ulaganja poput ovih nude manje povrata na dugi rok jer općenito nude kamatne stope koje se kreću između 1% i 5%, ali također smanjuju rizik i osiguravaju da je novac na računu sigurniji. Općenito, pojedinci bi trebali odabrati strategiju ulaganja koja najbolje odgovara njihovim osobnim financijskim ciljevima i vremenskom okviru koji su postavili za postizanje tih ciljeva.