Koji su najbolji savjeti za konzerviranje crnog graha?

Konzerviranje crnog graha učinkovit je način skladištenja svježeg graha za korištenje tijekom cijele godine. Za stvaranje aromatiziranog crnog graha, začini se mogu dodati u staklenke tijekom konzerviranja kako bi se stvorilo prethodno začinjeno jelo. Također se mogu slijediti određeni savjeti kako bi se osiguralo da konzervirana hrana ostane sigurna i svježa, uključujući korištenje tlačne konzerve umjesto korištenja vodene konzerve za njihovo očuvanje.

Začinsko bilje i začini mogu se dodati u staklenke graha tijekom procesa konzerviranja, kako bi se napravio aromatizirani grah. Konzerviranje crnog graha sa začinima kao što su sol, papar, umak od rajčice i cilantro stvara grah s meksičkim okusom, koji se zatim može dodati salatama ili tacosima za brzu i jednostavnu večeru.

Ponekad, prilikom konzerviranja crnog graha, staklena posuda pukne ili se razbije tijekom konzerviranja. Kako biste to spriječili, staklene posude treba držati na toplom mjestu, primjerice u perilici posuđa ili u loncu s plitkom vodom, nakon što se operu i čekaju da se napune. Time se sprječava prebrzo zagrijavanje stakla kada se unutra stavi vrući grah i smanjuje rizik od pucanja.

Clostridium botulium je vrsta bakterije koja može rasti u okruženjima bez kisika, kao što su zatvorene limenke ili staklenke. Ako se konzumira, može izazvati botulizam. Ova bakterija ne raste na svježoj hrani, jer ne može preživjeti na otvorenom, ali kada se hrana konzervira, rizik postaje mnogo veći, a ne postoji način da se utvrdi je li ova bakterija utjecala na konzerviranu hranu. Simptomi botulizma uključuju povraćanje, paralizu i otežano disanje. Ovo stanje može biti smrtonosno. Liječenje se ne pronalazi brzo.

Šanse da se konzervirana hrana zarazi bakterijom Clostridium botulium puno su veće kada hrana nije kisela, jer je toj bakteriji teško preživjeti u kiselom okruženju. Većina voća je kisela, ali većina povrća ima neutralan pH. Preporuča se da se povrće, kao što je crni grah, konzervira u konzervi pod pritiskom, a ne konzerviranjem u vodi kako bi se spriječio botulizam.

Konzerviranje vode uključuje stavljanje staklenki napunjenih hranom u kipuću vodu, koja je na temperaturi od 212 stupnjeva Fahrenheita (100 stupnjeva Celzija). Ovo je dovoljno vruća temperatura da ubije većinu bakterija, posebno u kiselom okruženju koje je već negostoljubivo za te organizme. Konzerviranje pod pritiskom zagrijava staklenke za konzerviranje na 240 stupnjeva Fahrenheita (115.6 stupnjeva Celzija), što je dovoljno visoko da ubije većinu bakterija čak i u neutralnijim okruženjima. Prilikom konzerviranja crnog graha preporuča se korištenje tlačne konzerve kako bi se osigurala sigurnost.

Drugi način za očuvanje svježe konzervirane hrane je korištenje samo tek opranih i dezinficiranih staklenki. Nakon što se hrana stavi u staklenku, preostalu hranu uvijek treba obrisati s usne, kako bi se spriječio razvoj bakterija u tim područjima. Nakon konzerviranja staklenke treba provjeriti jesu li poklopci nepropusni. Nepropusni poklopci se neće pritisnuti kada se gurnu.