Operativni sustav Linux dolazi u raznim distribucijama, također poznatim kao distribucije ili okusi. Stoga je popravak Linuxa obično najbolje prepustiti nekome tko je dobro upoznat s određenom distribucijom kojoj je potreban popravak. Ako nema nikoga tko je upoznat s konkretnom distribucijom o kojoj je riječ, sljedeća najbolja opcija je obratiti se nekome tko barem razumije osnovni Linux datotečni sustav. Ostali savjeti za popravak Linuxa uključuju praćenje root lozinke, zapošljavanje nekoga s iskustvom u radu na naredbenom retku ili tko je po mogućnosti administrator Linuxa. Poznavanje desktop okruženja sustava i vrste instalacije u pitanju su također od velike pomoći.
Sve gore navedene savjete za popravak Linuxa pri odabiru tehničara za popravak može slijediti i sam korisnik sustava. Većina vještina i znanja potrebnih za popravak Linuxa može se steći ugodnim tempom učenja tijekom korištenja distribucija, jer je većina njih dovoljno stabilna da omogući dovoljno vremena za upoznavanje i razumijevanje prije nego što se pojave problemi. Jedan od najvažnijih savjeta koji treba slijediti je potreba da se drži korak s root lozinkom ako je potrebna za administrativne zadatke na sustavu. Neke distribucije rade kao root cijelo vrijeme, tako da zaista ne postoji lozinka za root korisnika. Gotovo je uvijek potrebno znati root lozinku u slučaju da sustav treba popraviti, jer se mnoge datoteke ne mogu konfigurirati bez administrativnih prava.
Poznavanje distribucije kojoj je potreban popravak vjerojatno je na drugom mjestu nakon važnosti poznavanja root lozinke, jer iako su sve distribucije Linuxa temeljene na jezgri Linuxa, značajne razlike se nalaze u datotečnim sustavima nekih od njih. Znajući točno gdje su pohranjene sistemske datoteke štedi vrijeme prilikom rješavanja problema za popravak Linuxa. Iskustvo s radnim okruženjem također može biti od velike pomoći kada je potreban samo lagani popravak. Dva najčešće korištena okruženja su GNOME i K desktop okruženje (KDE). Također postoje različite “stanice” ili verzije Linuxa, poput onih koje se koriste za rad poslužitelja, distribucija koje koriste programeri softvera i osobne radne stanice za osnovno kućno računanje.
Iako se to možda ne može smatrati “savjetom” za popravak Linuxa, poznavanje osnovne strukture i filozofije koja stoji iza Linuxa može biti od velike pomoći. Na primjer, pod Linuxom je gotovo sve datoteka, a te datoteke može konfigurirati svatko s root lozinkom i osnovnim, ali solidnim poznavanjem programiranja, posebno u jezicima kao što su C i Python. Ponekad nekoliko promjena konfiguracije u jednoj ili dvije datoteke rješava ono što se čini kao problem popravka. Većina strastvenih korisnika Linuxa također pripada barem jednoj aktivnoj online zajednici korisnika za njihovu određenu distribuciju. Ovo je u osnovi ekvivalent zajedničkom naporu korisnika širom svijeta da ponude međusobnu tehničku podršku jedni drugima.