Bez obzira koristi li se za hostiranje web stranice ili pohranjivanje informacija, ispravno upravljanje Linux® poslužiteljem može pomoći poslužitelju da radi bolje. Linux® poslužitelj često ima pozadinske usluge koje mogu biti nepotrebne, a njihovo uklanjanje može osloboditi memoriju. Linux® prirodno nema grafičko korisničko sučelje (GUI), a poslužitelju to obično nije potrebno, tako da gašenje može poboljšati performanse. Poslužitelj je obično dom važnih podataka, pa je izvođenje dosljednih sigurnosnih kopija obično dio odgovornog upravljanja Linux® poslužiteljem. Administrator bi također trebao provjeriti analitiku poslužitelja za uska grla i probleme s obradom, što može otkriti potrebu za jačim hardverom.
Mnogi Linux® poslužitelji imaju velik broj pokrenutih pozadinskih usluga koje su korisne, ali postoje neke koje se ne koriste. Na primjer, usluga “Apmd” je obično korisna jer pomaže u upravljanju energijom, ali “Xfs” možda neće biti korisna jer kontrolira fontove. Isključivanje nepotrebnih usluga znači da im više nije potrebna memorija, a ta se memorija zatim može koristiti za važne procese.
Linux® sustav prirodno dolazi sa sučeljem naredbenog retka, ali GUI je obično lakši za korištenje, pa mnogi ljudi instaliraju GUI. Iako GUI može olakšati upravljanje Linux® poslužiteljem pomažući administratorima u odabiru programa i pokretanju procesa, on također zauzima memoriju. Administratori obično ne trebaju GUI, jer poslužitelj rijetko ima izravnu interakciju s njim, tako da obično nije vrijedan dodatnih obaveza za memoriju i procesorsku snagu.
Drugi dio učinkovitog upravljanja Linux® poslužiteljem uključuje administratora koji pravi dosljedne sigurnosne kopije. Iako poslužitelj može biti dom za mnogo uobičajenih datoteka, oni se češće koriste za hostiranje web-mjesta i kao pohrana za važne dokumente. Ako se Linux® poslužitelj ruši, to može značiti trajno brisanje svih tih datoteka. Dosljedne sigurnosne kopije mogu spriječiti da se to dogodi jer će datoteke poslužitelja pohraniti negdje drugdje, ostavljajući ih neutjecanima zbog pada.
Većina poslužitelja dolazi opremljena analitičkim programima i može pomoći u upravljanju Linux® poslužiteljem ako administrator često provjerava ovu analitiku. Ovo obično izvješćuje o tome kako informacije teku u i iz poslužitelja, a također će istaknuti uska grla. Razumijevanjem zašto se usko grlo događa na Linux® poslužitelju, administrator će ga možda moći popraviti. Na primjer, ako se istovremeno izvodi mnogo teških programa, tada povećanje memorije s slučajnim pristupom (RAM) može biti korisno za ublažavanje uskog grla.