Svatko tko je zainteresiran za upravljanje zadacima otvorenog koda trebao bi imati na umu točnu prirodu zadataka kojima se upravlja i razmisliti o stvaranju potencijalnog vremenskog okvira za završetak. Ljudi bi također trebali razmisliti o korištenju softvera otvorenog koda koji koristi sintaksu ili platformu koju razumiju i mogu koristiti za personalizaciju programa na bilo koji način koji smatraju prikladnim kako bi bio učinkovitiji u zadovoljavanju njihovih potreba za upravljanjem zadacima. Kako netko postavlja upravljanje zadacima otvorenog koda, on ili ona također mogu razmisliti o korištenju mrežnog upravitelja ili uslužnog programa kojemu se može lakše pristupiti s više lokacija.
Upravljanje zadacima otvorenog koda obično se odnosi ili na korištenje programa otvorenog koda za postizanje učinkovitog upravljanja zadacima, ili takvo upravljanje u odnosu na projekt otvorenog koda. Netko tko upravlja raznim zadacima tijekom razvoja ili izmjene softvera otvorenog koda mogao bi započeti s vremenskim rasporedom ili kronološkim pregledom svog rada. To osobi omogućuje bolje razumijevanje redoslijeda kojim treba obaviti različite zadatke i koliko dugo takav posao može trajati. Osoba može precizirati ovu kronologiju tijekom tekućeg upravljanja zadacima otvorenog koda, ali to mu ili njoj pruža snažan početak.
Svatko tko razmatra različite vrste softvera otvorenog koda koji će se koristiti u upravljanju zadacima otvorenog koda trebao bi potražiti program koji najbolje odgovara njegovim ili njezinim potrebama. Netko bi trebao razmotriti jezik i sintaksu koji se koriste za stvaranje programa i bilo koju platformu ili uslužni program koji on ili ona može koristiti za uređivanje ili izmjenu programa. To nekome omogućuje da lakše prilagodi program upravljanja zadacima otvorenog koda svojim potrebama. Takva prilagodba može promijeniti softver kako bi imao personalizirani izgled i sučelje, kako bi se stvorile dodatne značajke i uslužni programi koji nisu uključeni u program te izgraditi složeniji paket od jednostavnijeg osnovnog softvera.
Postoje i neki oblici upravljanja zadacima otvorenog koda koji korisnicima mogu pružiti više opcija i alata za njihov rad. Mrežni upravitelji zadataka, na primjer, mogu biti smješteni na poslužitelju ili drugom web-mjestu na mreži, a zatim im se pristupa putem bilo kojeg uređaja ili računala s internetskom vezom. To nekome omogućuje neprimjetno pregledavanje i promjenu kriterija i ciljeva upravljanja zadacima kada se kreće između računala, mobilnog uređaja i drugih radnih stanica koje on ili ona može koristiti. Međutim, svaki takav softver ili uslužni program za upravljanje zadacima otvorenog koda trebao bi biti zaštićen lozinkom, a daljnja enkripcija ili sigurnost mogu biti potrebni ako zadaci uključuju osjetljive ili privatne podatke.