Poremećaji mozga nisu neuobičajene bolesti kod ljudi, koji imaju najrazvijeniji mozak od svih stvorenja koja hodaju zemljom. Poremećaji mozga variraju od blage emocionalne ili kemijske neravnoteže do teških trauma i ozljeda. Najčešći poremećaji mozga su oni koji utječu na sposobnost osobe da komunicira sa svijetom oko sebe na učinkovit i prihvatljiv način. To uključuje autizam, poteškoće u učenju, depresiju i poremećaj pažnje (ADD).
Najčešći poremećaji mozga koji nisu uzrokovani ozljedama mogu imati mnogo različitih uzroka. Složeni ljudski mozak, sa svojim visoko razvijenim kognitivnim sposobnostima, ima mnogo mjesta i načina na koje stvari mogu krenuti po zlu. Poremećaji mogu biti ukorijenjeni u abnormalnostima u kemijskim ili metaboličkim aktivnostima mozga, kao što je ADD, bipolarni poremećaj i druge disfunkcije. Oni također mogu utjecati na strukturu samog mozga, kao kod autizma ili Alzheimerove bolesti.
Kod autizma je čest slučaj da postoji abnormalno nizak protok krvi u određenim dijelovima mozga, što rezultira manjim brojem moždanih stanica u tim područjima. Ova stanja su gotovo uvijek prisutna u dojenačkoj dobi. Alzheimerova je, s druge strane, degenerativno stanje koje uglavnom pogađa starije osobe, a dovodi do postupnog gubitka moždane mase. Često ga karakterizira zbunjenost i gubitak pamćenja, kao i sve veća nesposobnost da se brine o sebi. Liječnici još ne znaju točne uzroke Alzheimerove bolesti, ali su poboljšali svoju sposobnost da je dijagnosticiraju i razlikuju od drugih stanja koja imaju slične simptome.
Mnogi poremećaji mozga sami po sebi nisu nedostatak mentalne funkcije, ali mogu dovesti do toga. Moždani udari i ozljede mozga su među češćim poremećajima mozga koji se događaju iznenada, a često su uzrokovani vanjskim čimbenicima. Ozljedu mozga, naravno, uzrokuju događaji izvan mozga. Osim fizičke traume, koja je sama po sebi vrlo ozbiljna, stanja i bolesti u ostatku tijela mogu uzrokovati ozljede mozga. Među njima su bolesti srca, visoki krvni tlak i toplinski udar.
Moždani udar je najčešća cerebrovaskularna bolest, što znači bolest koja utječe na dotok krvi u mozak. Javlja se kada je arterija u mozgu blokirana ili kada se u mozgu pojavi krvarenje. I jedno i drugo može dovesti do nedostatka kisika u zahvaćenom području, kao i do infarkta, oštećenja dijela tkiva. Svi moždani udari dovode do uskraćivanja protoka krvi u određeni dio mozga, ali mogu varirati u veličini od masivnih do jedva primjetnih. Mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu mozga i stoga imaju neograničen niz mogućih učinaka.