Koji su najčešći moždani poremećaji?

Poremećaji mozga nisu neuobičajene bolesti kod ljudi, koji imaju najrazvijeniji mozak od svih stvorenja koja hodaju zemljom. Poremećaji mozga variraju od blage emocionalne ili kemijske neravnoteže do teških trauma i ozljeda. Najčešći poremećaji mozga su oni koji utječu na sposobnost osobe da komunicira sa svijetom oko sebe na učinkovit i prihvatljiv način. To uključuje autizam, poteškoće u učenju, depresiju i poremećaj pažnje (ADD).

Najčešći poremećaji mozga koji nisu uzrokovani ozljedama mogu imati mnogo različitih uzroka. Složeni ljudski mozak, sa svojim visoko razvijenim kognitivnim sposobnostima, ima mnogo mjesta i načina na koje stvari mogu krenuti po zlu. Poremećaji mogu biti ukorijenjeni u abnormalnostima u kemijskim ili metaboličkim aktivnostima mozga, kao što je ADD, bipolarni poremećaj i druge disfunkcije. Oni također mogu utjecati na strukturu samog mozga, kao kod autizma ili Alzheimerove bolesti.

Kod autizma je čest slučaj da postoji abnormalno nizak protok krvi u određenim dijelovima mozga, što rezultira manjim brojem moždanih stanica u tim područjima. Ova stanja su gotovo uvijek prisutna u dojenačkoj dobi. Alzheimerova je, s druge strane, degenerativno stanje koje uglavnom pogađa starije osobe, a dovodi do postupnog gubitka moždane mase. Često ga karakterizira zbunjenost i gubitak pamćenja, kao i sve veća nesposobnost da se brine o sebi. Liječnici još ne znaju točne uzroke Alzheimerove bolesti, ali su poboljšali svoju sposobnost da je dijagnosticiraju i razlikuju od drugih stanja koja imaju slične simptome.

Mnogi poremećaji mozga sami po sebi nisu nedostatak mentalne funkcije, ali mogu dovesti do toga. Moždani udari i ozljede mozga su među češćim poremećajima mozga koji se događaju iznenada, a često su uzrokovani vanjskim čimbenicima. Ozljedu mozga, naravno, uzrokuju događaji izvan mozga. Osim fizičke traume, koja je sama po sebi vrlo ozbiljna, stanja i bolesti u ostatku tijela mogu uzrokovati ozljede mozga. Među njima su bolesti srca, visoki krvni tlak i toplinski udar.

Moždani udar je najčešća cerebrovaskularna bolest, što znači bolest koja utječe na dotok krvi u mozak. Javlja se kada je arterija u mozgu blokirana ili kada se u mozgu pojavi krvarenje. I jedno i drugo može dovesti do nedostatka kisika u zahvaćenom području, kao i do infarkta, oštećenja dijela tkiva. Svi moždani udari dovode do uskraćivanja protoka krvi u određeni dio mozga, ali mogu varirati u veličini od masivnih do jedva primjetnih. Mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu mozga i stoga imaju neograničen niz mogućih učinaka.