Srčani mišići zadebljaju kada organ mora raditi jače nego inače kako bi učinkovito pumpao krv po cijelom tijelu. Iako prošireno srce ne predstavlja uvijek zdravstveni rizik, simptomi proširenog srca mogu biti znakovi potencijalno ozbiljnog stanja. Umor, blagi bolovi u prsima i otekline u ekstremitetima mogući su simptomi povećanog srca koje treba procijeniti liječnik. Ako osoba iznenada dobije vrtoglavicu ili osjeti oštre bolove i otežano disanje, treba je što prije dovesti u hitnu pomoć.
Neki od najčešćih simptoma proširenog srca uključuju abnormalni srčani ritam, slabost i oticanje. Kada srce ima problema s pumpanjem krvi, može početi kucati brže ili u nepravilnim intervalima. Osobe s povećanim srcem često mogu osjetiti lupanje srca. Umor i slabost uobičajeni su učinci srca koje previše radi. Pojedinac se može lako umoriti tijekom tjelesne aktivnosti ili imati problema s ustajanjem iz kreveta ujutro.
Oticanje nogu, ruku ili abdomena znak je edema ili suvišnog nakupljanja tekućine što je uobičajeno kod pacijenata s povećanim srcem. Visoki krvni tlak napreže krvne žile, uzrokujući njihovo pucanje i curenje. Tekućina curi u tjelesno tkivo, uzrokujući njegovo upalu, oticanje i širenje. Edem se najvjerojatnije može primijetiti na stopalima ili potkoljenicama, iako se oteklina može vidjeti i na rukama ili osjetiti na torzu.
Ako povećanje srca rezultira vrlo visokim krvnim tlakom, može doći do edema u plućima. Osoba može početi kašljati ili imati vrlo plitko disanje. Kratkoća daha može postati toliko jaka da osoba dobije vrtoglavicu, vrtoglavicu i mučninu. Nesvjestica ili osjećaj trnaca znakovi su zastoja srca, što je hitno stanje.
Osoba koja vjeruje da može imati simptome proširenog srca treba ih odmah prijaviti liječniku. Liječnik može izvesti niz slika i krvnih pretraga kako bi potvrdio prošireno srce i potražio znakove temeljnog uzroka. Ovisno o ozbiljnosti stanja, pacijent će možda morati uzimati lijekove ili se podvrgnuti operaciji kako bi spriječio komplikacije. Bolesniku koji ima blage simptome mogu se prepisati lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, ublažavanje bolova u prsima i ublažavanje simptoma edema.
Kirurški zahvat je nužan kada je vjerojatan zastoj srca. Bolesnik će možda morati podvrgnuti operaciji srčanog zaliska kako bi se poboljšao protok krvi ili mu se opremiti pacemaker za regulaciju srčanog ritma i pumpne aktivnosti. Ako svi drugi tretmani ne uspiju ublažiti simptome, pojedinac može biti kandidat za transplantaciju s umjetnim ili donorskim srcem.