Oticanje mozga je vrlo ozbiljno i može dovesti do trajnog oštećenja mozga, pa čak i smrti. Postoji nekoliko uzroka oticanja mozga, a najčešći su traumatska ozljeda glave, moždani udar i infekcija. Drugi uzroci mogu biti rjeđi, ali se javljaju, kao što su lezije mozga i nuspojave na visokoj nadmorskoj visini.
Traumatska ozljeda mozga je trauma dijela mozga. To je jedan od vodećih uzroka oticanja mozga. Ozljedu mozga može uzrokovati nekoliko stvari, uključujući prometnu nesreću ili pad. Mozak reagira slično kao i druga područja tijela kada zadobije traumu – počinje oticati.
Drugi čest uzrok oticanja mozga je infekcija, kao što je encefalitis, koji je upala mozga. Infekcije poput ovih uzrokuju virusi ili bakterije. Meningitis je još jedna uobičajena infekcija koja može dovesti do oticanja mozga. U slučaju meningitisa, infekciju može uzrokovati bakterija ili virus.
Apsces, koji je također vrsta infekcije, može se formirati i na drugim područjima glave, kao što su zubi ili sinusi. Kada se to dogodi, moguće je da će se apsces proširiti na mozak. Ako se to dogodi, može se razviti oteklina u mozgu.
Poznato je da tumori ili lezije mozga također uzrokuju oticanje mozga. Tumori mogu potjecati iz mozga ili se širiti iz drugih dijelova tijela. Kako tumor raste, može blokirati protok cerebrospinalne tekućine, što dovodi do otekline. Jedan od rijetkih uzroka oticanja mozga je teška planinska bolest. To se razvija kada se netko nalazi na velikoj nadmorskoj visini, najčešće iznad 5,000 stopa.
Simptomi oticanja mozga uključuju jaku glavobolju, mučninu i povraćanje. Ovisno o stupnju otekline, može doći do smetenosti, gubitka ravnoteže, napadaja i gubitka svijesti. Dijagnosticiranje otekline mozga vrši se neurološkim pregledom i testovima kao što su CT i MRI.
Pravodobno liječenje oticanja mozga ključno je za sprječavanje trajnog oštećenja mozga ili smrti. Mogu biti potrebni različiti tretmani, ovisno o tome koliko je jaka oteklina u mozgu. Lijekovi ponekad pomažu u smanjenju otekline.
U ekstremnijim slučajevima otekline u mozgu, pacijent će možda trebati imati cijev za disanje koja će mu pomoći pri disanju. U nekim slučajevima oticanja mozga, liječnici će pokušati sniziti tjelesnu temperaturu pacijenta. Održavanje bolesnika na hladnom može smanjiti oticanje. Kirurški zahvat također može biti nužan, kao što je uklanjanje dijela lubanje kako bi se mozak mogao proširiti bez oštećenja tkiva.