Zamućen vid, a to je gubitak oštrine vida i nemogućnost uočavanja sitnih detalja, uzrokovan je mnogim stvarima. Različita stanja oka uzrokuju zamagljen vid, od kojih se većina lako liječi. Najčešći uzroci zamućenog vida su kratkovidnost, hiperopija, makularna degeneracija, astigmatizam, katarakta i glaukom. Određena medicinska stanja i neke životne navike također mogu uzrokovati zamagljivanje vida.
Najčešće stanje oka koje rezultira zamagljenim vidom je miopija, koja se također naziva kratkovidnost. Kada rožnica oka postane previše zakrivljena, nije u stanju pravilno fokusirati svjetlost na očnu leću. Rezultat toga je da se objekti u daljini pojavljuju izvan fokusa i zamućeni.
Hiperopija, ili dalekovidnost, suprotna je kratkovidnosti i također je vrlo česta. S ovim stanjem, oko može jasno vidjeti velike udaljenosti, ali zamagljuje objekte izbliza. Oba stanja mogu se poboljšati naočalama, kontaktnim lećama ili operacijom oka. Ponekad čak i promjene u prehrani, navikama ili načinu života mogu poboljšati vid.
Makularna degeneracija je ozbiljno stanje oka koje također može uzrokovati zamagljen vid. Ovo stanje se ne može ispraviti naočalama jer je uzrokovano gubitkom neurona koji detektiraju svjetlost u stražnjem dijelu oka. Makularna degeneracija prevladava u starijih osoba i vjerojatno će uzrokovati sljepoću.
Astigmatizam je stanje uzrokovano rožnicom ili lećom nepravilnog oblika. Uzrokuje da vid nije u fokusu i zamagljen jer optika oka ne može ispravno lomiti svjetlost. Netko s astigmatizmom također može patiti od drugih problema s vidom, kao što su miopija, hiperopija i naprezanje očiju, kao i glavobolje.
Katarakta, zamućenje očne leće i glaukom, povećani očni tlak, uobičajena su očna stanja koja također mogu uzrokovati zamagljen vid. Ako se ne liječe, ova stanja bi se mogla pogoršati, što bi rezultiralo trajnim gubitkom vida. Suhe oči, infekcije oka, upale i ozljede oka također mogu uzrokovati zamućenje vida.
Određena medicinska stanja mogu izazvati zamagljen vid. Neki ljudi imaju privremeno zamagljen vid kada imaju prehladu ili virusnu infekciju. Osobe koje pate od migrenskih glavobolja često imaju zamagljen vid prije ili tijekom glavobolje. Zamagljen vid može uslijediti nakon moždanog udara ili je rezultat tumora na mozgu. Ljudi koji imaju jako visok krvni tlak mogu ponekad imati zamagljen vid.
Neke životne navike također uzrokuju zamagljen vid. Pretjerano uživanje u alkoholu uzrokuje zamagljivanje vida, kao i konzumacija raznih ilegalnih droga. Mnogi ljudi imaju zamagljen vid nakon duljeg korištenja računala, televizije ili sustava za video igre. Nedostatak sna i iscrpljenost također mogu uzrokovati privremeno zamućenje vida.
Zamućen vid koji je povezan s problemom s očima obično se liječi naočalama, lećama, kapima za oči ili laserskom operacijom oka. Zamagljen vid također može biti znak druge bolesti ili stanja. Sve promjene vida, uključujući zamagljen vid, uvijek treba procijeniti medicinski stručnjak.