Mnoge nacionalne vlade koriste niz različitih alata monetarne politike kako bi izravno utjecale na gospodarstvo. Te se politike obično uspostavljaju radi postizanja određenog cilja kao što je jeftinije zaduživanje ili smanjenje inflatornih pritisaka. Nedostaci monetarne politike uključuju činjenicu da određene politike negativno utječu na određene pojedince i tvrtke. Osim toga, neki ljudi tvrde da monetarne politike imaju negativan utjecaj na burzu.
Kada su kamatne stope visoke, troškovi posudbe rastu, a to znači da su hipoteke i krediti za automobil skupi i da kreditne kartice imaju visoke kamate. Središnje banke mogu sniziti stope smanjenjem kamatnih stopa koje banke moraju platiti da bi posudile novac od vlade. Nedostaci odluka monetarne politike koje su usmjerene na smanjenje kamatnih stopa uključuju činjenicu da banke snižavaju kamatne stope na depozitne račune kao što su certifikati o depozitu (CD) kao reakcija na takve poteze politike. Banke nemaju poticaj plaćati visoke stope potrošačima kada se sredstva mogu jeftino posuditi od države. Stoga štediše zarađuju manje na svom novcu i to može utjecati na njihov životni standard.
Tijekom razdoblja inflacije, nacionalne vlade podižu ključne kamatne stope kako bi kredite poskupile. Često kao rezultat toga, potrošnja i potrošačka potrošnja padaju. Visoke stope rezultiraju boljim povratom za štediše, ali hipoteke i krediti za automobile mogu postati pretjerano skupi za druge potrošače. Stoga, nedostaci monetarne politike uključuju činjenicu da državne agencije moraju donositi odluke koje idu u korist štedišama i negativno utječu na zajmoprimce ili obrnuto.
Neke vrste ulaganja, uključujući obveznice, osjetljive su na fluktuacije kamatnih stopa. Kada kamatne stope rastu, obveznice s niskim prinosom padaju u vrijednosti, ali suprotno se događa kada kamatne stope rastu. Posljedično, jedan od nedostataka monetarne politike je činjenica da nacionalna vlada može neizravno utjecati na prodaju vrijednosnih papira s fiksnim prinosom. U nekim slučajevima, vlade koriste monetarnu politiku da namjerno manipuliraju tržištem obveznica za veće dobrobit gospodarstva, ali to može uzrokovati gubitak novca vlasnika obveznica.
Vrijednost dionica često pada tijekom razdoblja recesije i drugih razdoblja ekonomske neizvjesnosti. Neki ulagači iskorištavaju takve situacije i kupuju dionice po niskim cijenama s očekivanjem da će te dionice prodati za profit kada se tržište oporavi. Kritičari monetarne politike tvrde da vladine akcije remete prirodnu oseku i tok slobodnog tržišta. Ako vlada poduzme korake za stabilizaciju tržišta, dionice možda neće rasti i pasti u vrijednosti u skladu s tržišnim uvjetima. Neki ljudi tvrde da strah od vladinih akcija koje utječu na tržište može uvjeriti neke da ne ulažu u zemlje u kojima vladine agencije čvrsto kontroliraju monetarnu politiku.