Koji su različiti anksiozni poremećaji?

Anksiozni poremećaji, koji se također nazivaju paničnim poremećajima, široko su definirani kao iracionalni strahovi od situacija ili određenih objekata obilježenih intenzivnom tjelesnom ili mentalno iscrpljujućom reakcijom. Anksiozni poremećaji često koegzistiraju s drugim poremećajima, kao što su depresija, poremećaji raspoloženja i ovisnost o drogama ili alkoholu. Anksiozni poremećaji smatraju se neprilagođenim, što znači da, koliko možemo zaključiti, nemaju nikakvu svrhu kao mehanizam preživljavanja ili obrane. Američka psihološka udruga (APA) prepoznaje sedam anksioznih poremećaja: generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, agorafobija, opsesivno kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni sindrom, socijalno fobični poremećaj i specifični fobični poremećaj.

Generalizirani anksiozni poremećaj definira se kao pretjerana briga o bilo kojem broju stvari. Osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem se pretjerano brinu da nemaju o čemu brinuti. Svaka situacija, događaj, misao, riječ ili predmet mogu izazvati tjeskobu. Simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja uključuju osjećaj da ste na rubu, napete mišiće, poteškoće sa spavanjem, nemogućnost fokusiranja, razdražljivost i umor.

Panični poremećaj sličan je generaliziranom anksioznom poremećaju, osim što je epizoda panike intenzivnija i kraća od epizoda koje doživljavaju osobe koje pate od generaliziranog anksioznog poremećaja. Panični poremećaj karakteriziraju nagli napadi panike koji traju manje od sat vremena. Napadi panike su lažna aktivacija odgovora ‘bori se ili bježi’, što je prirodna fizička reakcija tijela na strah. Osoba koja pati od napada panike osjetit će stvarne fizičke simptome pojačanog otkucaja srca, utrnulosti u rukama i nogama te otežanog disanja. Često ljudi koji pate od napadaja panike vjeruju da imaju srčani udar.

Agorafobija, još jedan od anksioznih poremećaja, može koegzistirati s paničnim poremećajem. Agorafobična osoba boji se putovanja u automobilima, autobusima, vlakovima ili avionima i boji se javnih mjesta ili određenih situacija. Ozbiljnost agorafobije varira među pojedinim bolesnicima, ali može postati vrlo iscrpljujuća. Ponekad agorafobija može postati toliko ozbiljna da će osoba odbiti napustiti svoj dom. Osobe koje pate od agorafobije općenito se boje da će imati panični poremećaj ili će se razboljeti u javnosti i početi eliminirati sve aktivnosti za koje vjeruju da bi mogle izazvati napad panike.

Opsesivno kompulzivni poremećaj (OCD) jedan je od anksioznih poremećaja koji uključuje anksioznost s komponentama ponašanja. OCD karakteriziraju neželjene, nekontrolirane misli koje se stalno ponavljaju, a nazivaju se opsesijama. Ove opsesije prate iracionalna ponašanja, koja se nazivaju kompulzijama. Osoba s OKP-om pokušava negirati ili kontrolirati svoje opsesivne misli kompulzivnim ponašanjem kao što je često pranje ruku, paljenje i gašenje svjetla, ponavljanje određene riječi određeni broj puta, naručivanje, organiziranje i tako dalje. OKP se često javlja zajedno s drugim oblicima anksioznih poremećaja, osobito generaliziranom anksioznošću i paničnim poremećajem.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je anksiozni poremećaj koji je uzrokovan traumatskim događajem u životu osobe, poput svjedočenja strašne nesreće, prirodne katastrofe, zlostavljanja ili rata. Osoba s PTSP-om često ponovno proživljava traumatski događaj, što izaziva strah i tjeskobu. To može dovesti do izbjegavanja situacija, napada panike, opće nelagode, depresije i povlačenja.

Socijalna fobija i specifična fobija dva su usko povezana anksiozna poremećaja koja izazivaju intenzivan strah. Socijalnu fobiju karakterizira iracionalan strah od društvenih situacija i interakcija s drugim ljudima. Obično se osoba sa socijalnom fobijom nesrazmjerno boji kako će se ponašati u društvu drugih. Osobe sa socijalnom fobijom pate od straha da će se osramotiti ili poniziti, a ne od straha da će im drugi ljudi nanijeti štetu.

Specifična fobija je obilježena pretjeranim strahom od životinja ili predmeta. Osoba sa specifičnom fobijom može biti užasnuta paukom, psom ili pticom, ili može biti uplašena visine, vode ili mraka. Iako su mnogi ljudi nelagodni zbog određenih predmeta ili postaju nervozni u blizini drugih ljudi, prave fobije oslabljuju do te mjere da utječu na kvalitetu života osobe i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.