Biostatistika, također nazvana biometrija ili biometrija, je primjena matematike i statističkih metoda na biološke i medicinske podatke. Ovo je rastuće područje, s mogućnostima zapošljavanja diljem svijeta. Poslovi biostatističara dostupni su u bolnicama, farmaceutskim tvrtkama, javnim zdravstvenim organizacijama, industrijama vezanim za zdravlje i sveučilišnim istraživačkim grupama.
Većina vlada ima regulatorne agencije koje ocjenjuju istraživanje i testiranje lijekova te postavljaju standarde za sigurnost i učinkovitost lijekova. Poslovi biostatističara u farmaceutskim tvrtkama zahtijevaju poznavanje tih propisa i sposobnost pomoći u osmišljavanju istraživačkih programa koji ispunjavaju vladine mandate. Općenito se očekuje da će biostatičar pomoći u izradi relevantnih studija, nadgledati odabir odgovarajućih uzoraka, osmisliti upitnike i statističke programe te analizirati podatke. Od njega se također može zahtijevati da pripremi izvješća o studijama i informacije za podnošenje regulatornim agencijama.
Poslovi biostatističara u bolnicama i sveučilišnim istraživačkim grupama često uključuju proučavanje određenih bolesti ili učinkovitosti određenih lijekova i mogućnosti liječenja tih bolesti. Ove studije često prate pacijente koji primaju tretmane za određeni zdravstveni problem, kao što je određeni oblik raka. Rezultati se koriste za procjenu učinkovitosti liječenja, svih kratkoročnih ili dugoročnih nuspojava, učestalosti recidiva i svih drugih srodnih čimbenika. Uloga biostatičara ključna je u postizanju znanstveno točne analize rezultata.
Medicinska istraživanja povezana s bolestima također ispituju moguće čimbenike koji doprinose bolestima, kao što je uloga viška tjelesne masti u odnosu na rak dojke. Neke studije procjenjuju kako druga pitanja, poput prehrane i okolišnih čimbenika, utječu na stanja kao što su dijabetes i astma. Drugi poslovi biostatičara ocjenjuju učinkovitost stomatoloških zahvata ili dugoročnu učinkovitost lijekova protiv odbacivanja za transplantirane pacijente.
Osoba koja je zainteresirana za proučavanje pojave bolesti u pojedinim populacijskim skupinama može razmotriti poslove biostatičara u području epidemiologije. To može uključivati proučavanje bolesti koje se prvenstveno javljaju u određenim skupinama stanovništva ili geografskim regijama. Drugi aspekt može biti proučavanje zašto rasa i spol povećavaju vjerojatnost određenih stanja, poput moždanog udara ili hipertenzije. Lokalne, nacionalne i svjetske zdravstvene organizacije nude mogućnosti u ovim specijalnostima, kao i neki istraživački programi koje financiraju sveučilišta.
Ostali poslovi biostatističara u javnom zdravstvu uključuju praćenje izbijanja zaraznih bolesti. Ako se obrasci bolesti mijenjaju ili se čini da su neka područja otpornija na izbijanje, statistički se podaci koriste kako bi se pokušao utvrditi uzrok. Javnozdravstvene organizacije također prate učinke promjena u aktivnostima vezanim za zdravlje, kao što je smanjenje pušenja ili povećanje tjelesne aktivnosti. Utjecaj ekoloških problema na zdravlje, poput kvalitete zraka u zatvorenom prostoru, također se proučava kako bi se razvile korisne politike i politike javnog zdravlja.
Genetsko istraživanje je još jedno rastuće područje koje nudi poslove biostatičara. Velika se pozornost posvećuje identificiranju genetskih uzroka bolesti i istraživanju potencijalnih načina blokiranja negativnog genetskog utjecaja. Budući da je genetika toliko složena, ključno je da se statistički podaci temelje na čvrstim, statistički točnim podacima.
Kako medicinska istraživanja napreduju, broj i raznolikost poslova biostatičara nastavlja rasti. Kandidati moraju biti analitični i orijentirani na detalje. Iako osoba može dobiti početnu poziciju s diplomom prvostupnika, većina poslova zahtijeva diplomu.