Poslovi društvenih znanosti uvelike se razlikuju, ali općenito uključuju područja antropologije, arheologije, geografije, povijesti i drugih disciplina koje proučavaju ljudsko društveno i kulturno ponašanje. Većina poslova društvenih znanosti zahtijeva magisterij ili, vjerojatnije, doktorat. Većina društvenih znanstvenika radi na fakultetima, sveučilištima ili za vladu, radeći istraživanja u laboratoriju ili na terenu. Očekuje se da će tržište rada do 2018. rasti nešto brže od prosjeka, ali konkurencija za te poslove vjerojatno će biti jaka.
Antropolozi proučavaju običaje, jezik, evoluciju i ljudske ostatke starih i modernih naroda. Većina antropologa specijalizirana je za sociokulturnu, lingvističku, biološku ili fizičku antropologiju. Društveni antropolog može proučavati praksu ljudi koji žive u industrijaliziranim zemljama ili onih koji žive u vrlo ruralnim, nerazvijenim područjima. Lingvistički antropolozi proučavaju razvoj jezika, a biološki antropolozi proučavaju način na koji biologija i kultura utječu jedna na drugu. Fizički antropolozi rade na poslovima društvenih znanosti koji istražuju drevne ostatke i civilizacije.
Arheolozi se usredotočuju na ispitivanje prošlih ljudskih kultura. Mnogi arheolozi rade ili kao konzultanti ili za nacionalnu vladu. Oni mogu identificirati i čuvati povijesna mjesta, raditi u muzejima ili služiti kao administratori koji nadziru istraživačke projekte i muzejske zbirke. Arheolog može, na primjer, provoditi istraživanje sa Službom nacionalnih parkova u SAD-u ili na arheološkim iskopavanjima u dalekim krajevima zemlje.
Geografija je jedan od poslova društvenih znanosti koji istražuje fizičke karakteristike ili kulturni utjecaj na Zemlji. Općenito, geografi su specijalizirani za fizičku ili kulturnu geografiju. Fizička geografija se odnosi na fizičke značajke zemlje. Oni također mogu proučavati klimu ili tlo u određenoj regiji. Kulturološki geografi usredotočuju se na to kako ljudi i civilizacije utječu na zemlju, način na koji je krajolik povezan s političkim događajima ili pružanjem zdravstvene skrbi i druge slične specijalitete.
Povjesničari proučavaju i tumače prošlost koristeći artefakte kao što su novine, audio ili video vrpca ili državni zapisi. Neki povjesničari analiziraju jedan određeni dio zemlje, vrijeme u povijesti ili se specijaliziraju za društvene, intelektualne, kulturne, diplomatske, vojne ili političke događaje. Neki mogu raditi za vladu i pomoći u očuvanju povijesnih mjesta, pisati knjige i provoditi druga istraživanja. Drugi povjesničari biraju predavati povijest i raditi u obrazovnom sustavu.
Predviđa se da će svi ti poslovi u društvenim znanostima rasti brže od prosjeka do 2018. U cjelini se očekuje da će porasti za oko 22%. Predviđa se da će poslovi antropologa i arheologa porasti za oko 28%. Očekuje se da će geografske i povijesne pozicije porasti za 26%, odnosno 11%. Unatoč tome, konkurencija za te poslove može biti jaka.
Najmanje mogućnosti pronalaska posla u društvenim znanostima imaju prvostupnici. Možda će moći pronaći posao kao istraživački asistent, tržišni analitičar, učitelj ili pisac. Oni koji posjeduju magisterij mogli bi pronaći posao u privatnom sektoru ili u vladi. U većini slučajeva, doktorat je neophodan za nastavu na sveučilišnoj razini ili obnašanje visokih administrativnih pozicija.