Mikrobiologija je grana biologije, proučavanje živih organizama. Mikrobiologija se posebno bavi mikroorganizmima – na primjer, algama, bakterijama, gljivama, protozoama i virusima – i njihovim međusobnim djelovanjem s drugim živim organizmima. Ljudi koji su se školovali za mikrobiologiju nazivaju se mikrobiolozima i rade na raznim mikrobiološkim poslovima, od kojih su neki u interakciji s drugim poljima kao što su poljoprivreda, studije okoliša, znanost o hrani ili medicina, u kojima mogu biti uključeni u virologije, imunologije ili bioinformatike.
Kao i svaki drugi znanstvenici, neki mikrobiolozi mogu postati nastavnici na fakultetima i sveučilištima. Oni također mogu postati znanstveni pisci, koristeći svoju stručnost kako bi podijelili razvoje u svom području sa svojim kolegama ili općom javnošću. Alternativno, mogu napisati udžbenike za obuku budućih mikrobiologa.
Poslovi mikrobiologije u području znanosti o hrani mogu se razvrstati u četiri glavna područja. U području sigurnosti hrane, postoje mikrobiološki poslovi u kojima je fokus na sprječavanju širenja patogena koji se prenose hranom – kao što su enterični virusi, Listeria monocytogenes, Escerichia coli, Salmonella – i pomažu u sprječavanju kvarenja hrane. Također sudjeluju u identificiranju probiotičkih bakterija, bakteriocina i bakteriofaga koji se mogu koristiti za ubijanje i inhibiciju patogena koji se prenose hranom.
Pozitivno je što su mikrobiološki poslovi vezani uz aditive za hranu, koji se u prehrambenoj industriji koriste kao emulgatori, zgušnjivači, stabilizatori, viskoziferi, na primjer. Fermentacija bakterija i kvasca – koji se koriste za proizvodnju kruha, piva, sira, kefira, kimchija, kiselih krastavaca, kiselog kupusa, vina i jogurta – još je jedno područje mikrobioloških poslova prehrambene industrije. Mikrobiolozi također rade u prehrambenom inženjerstvu, polju u kojem se razvijaju nova hrana i proizvodi povezani s hranom.
Mikrobiolozi koji rade kao znanstvenici za okoliš, proučavaju učinke biološke i kemijske aktivnosti na okoliš. Ova studija može pomoći ljudima da uvide učinke svojih izbora, ali i spriječiti buduće probleme tako što će biti svjesni potencijalnih problema prije nego što se stvarno pojave.
Postoji mnogo mikrobioloških poslova vezanih uz područje medicine. Neke od njih karakterizira vrsta organizma koji se istražuje. Bakteriolog je, na primjer, specijaliziran za proučavanje bakterija, dok je mikolog specijaliziran za gljive, protozoolog za alge i protozoe, a virolog za viruse.
Mikrobiološki poslovi vezani uz medicinu mogu se okarakterizirati i na druge načine. Primjerice, imunolozi proučavaju obrambeni sustav tijela dok pokušava pobijediti bolest. Mikrobni epidemiolozi proučavaju kako mikroorganizmi igraju različite uloge u bolesti i zdravlju. Parazitolozi se usredotočuju na parazitske organizme, čiji opstanak ovisi o njihovom odnosu s drugim organizmima.