Shizofrenija je klinički dijagnosticiran mentalni poremećaj u kojem osoba doživljava deluzije, halucinacije ili epizode abnormalnih misli i ponašanja. Neuroznanstvenici i psiholozi vjeruju da može postojati mnogo potencijalnih uzroka shizofrenije, iako profesionalci često imaju problema s utvrđivanjem točnog izvora pacijentovih nevolja. Stručnjaci se općenito slažu da i biološki i okolišni čimbenici mogu doprinijeti bolesti. Pacijent može biti genetski predisponiran za to stanje ili razviti simptome zbog teške infekcije ili ozljede mozga. Pretjerani stres i loša prehrana kod buduće majke također su u korelaciji sa shizofrenijom u njezina djeteta.
Vjeruje se da su nasljedni biološki čimbenici vodeći uzroci shizofrenije. Znanstvenici su identificirali niz gena koji su, kada su izraženi, u korelaciji s razvojem shizofrenije. Ako oba roditelja nose određene predisponirajuće gene, moguće je da će njihovo dijete u nekom trenutku u životu patiti od shizofrenih epizoda. Smatra se da osoba s obiteljskom poviješću mentalnih poremećaja ima značajno veći rizik od razvoja simptoma shizofrenije.
U većini slučajeva teško je ili nemoguće utvrditi da je genetika jedini uzrok shizofrenije kod osobe. Istraživači vjeruju da stanje majke također može pridonijeti poremećaju kod njezina potomstva. Kliničke studije sugeriraju da stres, uporaba droga i alkohola, te bolest mogu biti uzroci prenatalne shizofrenije. Kada je fetus u razvoju izložen toksinima iz okoliša ili lišen važnih hranjivih tvari, može negativno utjecati na kemiju njegovog mozga. Sumnja se da razina stresa ili infekcije kod budućih majki dovode do nedovoljne ili nepravilne raspodjele hormona, što može uzrokovati daljnje probleme u razvoju.
Također je moguće da pojedinac kasnije u životu razvije shizofreniju iz okolišnih uzroka. Čini se da je jednostavno život u užurbanom, bučnom, urbanom okruženju čimbenik rizika za shizofreniju, možda zbog veće razine stresa. Zagađenje zraka i toksini u gradovima također mogu utjecati na mozak na načine koje istraživači tek trebaju u potpunosti potvrditi. Teške infekcije, gripa i kronični respiratorni problemi povezani su s povećanim rizikom od mentalnih problema, iako nisu potvrđeni kao izravni uzroci shizofrenije.
Konačno, čini se da je zlouporaba supstanci među najistaknutijim uzrocima shizofrenije kod odraslih. Česta ili dugotrajna uporaba droga, osobito kokaina i metamfetamina, može promijeniti sposobnost mozga da oslobađa i regulira određene neurotransmitere. To može postaviti pozornicu za niz psihoza, uključujući shizofreniju.
Osoba koja pokazuje znakove shizofrenije ili vjeruje da bi mogla biti u opasnosti od razvoja poremećaja treba posjetiti psihologa ili liječnika radi testiranja. Ako se dijagnoza potvrdi, pojedinac ima mnogo mogućnosti liječenja u obliku lijekova i terapije za promjenu ponašanja. Uz redovito liječenje, većina pacijenata sa shizofrenijom može uspješno upravljati stanjem i voditi normalan, zdrav život.