Antimonopolski zakoni se donose kako bi zaštitili potrošače. Temeljni koncept antimonopolskih zakona je da je konkurencija između tvrtki dobra stvar za potrošače. Tužba protiv monopola može se pokrenuti kada se tvrdi da je tvrtka sudjelovala u nepoštenoj poslovnoj praksi.
Druga situacija u kojoj bi se mogla razmotriti antimonopolska tužba je kada se grupa tvrtki udruži kao kartel kako bi pokušala manipulirati tržištem u svoju korist. Kartel formiraju tvrtke koje bi se inače međusobno natjecale za vlastitu korist. Članovi se mogu dogovoriti da će odrediti cijene, ograničiti proizvodnju ili dodijeliti određene teritorijalne regije određenim tvrtkama. Cilj kartela je smanjenje konkurencije i povećanje profita za svoje članove.
Tužba protiv monopola može se pokrenuti kada korporativni subjekt, državno tijelo ili građanin vjeruje da poduzeće nepravedno ograničava slobodnu trgovinu dominirajući određenim tržištem. Tužitelj Microsoftove antimonopolske tužbe tvrdio je da je tvrtka iskoristila svoju poziciju tržišnog lidera kako bi naštetila svojoj konkurenciji. Tvrtka je već imala veliki tržišni udio. Ponudom softverskih paketa u paketu, druge tvrtke nisu imale priliku potrošačima ponuditi alternative za Microsoftove proizvode.
Microsoftova praksa da kupcima svojih operativnih sustava nudi dodatne značajke bez naplate od kupaca dovedena je u pitanje u tužbi. U tužbi protiv monopola također se navodi da se tvrtka ponašala neetično kada je Microsoft ponudio softver preglednika Internet Explorer sa svojim Windows operativnim sustavom. U tužbi se navodi da kada su proizvodi ponuđeni zajedno da potrošači nisu imali priliku odabrati koji preglednik žele koristiti. Druge tvrtke koje bi se inače natjecale na ovom tržištu bile su nepravedno isključene kao rezultat Microsoftovih postupaka.
Još jedna tužba protiv monopola pokrenuta je protiv Microsofta kao grupna tužba javnosti. Tvrdili su da je Microsoft preskupio svoje klijente kada su zajedno kupili Internet Explorer i Windows softverske pakete. Ovaj pravni postupak primjer je tvrdnje da nedostatak konkurencije podiže cijene robe široke potrošnje.
Spajanja i akvizicije također mogu biti predmetom sudskih postupaka zbog navodne nepoštene poslovne prakse. Kada se dvije tvrtke udruže, rezultirajuća organizacija ne može značiti manju konkurenciju na tržištu. Manja konkurencija mogla bi dovesti do viših cijena, kao i do smanjenja kvalitete robe ili usluga koje potrošač dobiva. Antitrust zakoni su na snazi kako bi se osiguralo da se ovaj scenarij ne dogodi.