Hipovolemijski šok može nastati kada je pacijent dehidriran, jer tijelo treba vodu kako bi krv pravilno cirkulirala. Iako ovo stanje može biti opasno za zdravlje, pa čak i smrtonosno, postoje neki simptomi hipovolemijskog šoka koji bi trebali potaknuti pacijente da se liječe. Na primjer, neki od prvih znakova mogu uključivati hladnu, ljepljivu kožu koja je također blijeda, što je pokazatelj da nema dovoljno krvi u većini dijelova tijela. Mozak također može biti zahvaćen ako se liječenje ne provodi brzo, pa može doći do konfuzije, pa čak i gubitka svijesti. Neke simptome hipovolemijskog šoka liječnici primjećuju tek prvi put, jer znakovi mogu uključivati nizak krvni tlak, ubrzan rad srca i zatajenje bubrega.
Neki od najočitijih simptoma uključuju kožu, što je često način na koji drugi ljudi primjećuju kada se pacijent suočava s ovim zdravstvenim problemom. Koža postaje ljepljiva i hladna na dodir. To je obično rezultat povećane količine znoja na površini, što također obično čini kožu vlažnom. Ovi simptomi obično se javljaju najprije u ekstremitetima, jer se tijelo treba usredotočiti na pumpanje krvi u ključne organe u jezgri umjesto u ruke i noge. Drugi znak toga je blijeda koža, iako jezik, usne i sluznice oko očiju također mogu izgledati svjetlije nego inače.
Ostali simptomi hipovolemijskog šoka utječu na psihičko stanje bolesnika. Na primjer, uobičajeno je da pacijent postane tjeskoban ili uplašen, općenito, jer možda ne zna što se događa. Pacijent također može djelovati zbunjeno, jer je mozak jedan dio tijela na koji obično negativno utječe hipovolemijski šok. To je vjerojatno zato što ovaj organ ne dobiva dovoljno krvi i nema dovoljno glukoze u tijelu, što također može dovesti do gubitka svijesti. Obično je važno pokušati upravljati hipovolemijskim šokom prije nego što se ovaj simptom pojavi, stoga je brzo liječenje obično ključno.
Određeni simptomi hipovolemijskog šoka uglavnom su uočljivi liječnicima, jer pacijenti i njihovi bližnji možda neće primijetiti određene znakove. Na primjer, pacijentova brzina disanja i otkucaji srca mogu se ubrzati, jer nema dovoljno kisika u krvnim stanicama, što je problem koji na kraju može dovesti do bolova u prsima. Liječnici mogu izmjeriti krvni tlak i otkriti da je niži nego inače, iako neki pacijenti osjećaju vrtoglavicu prije nego što ih pregleda liječnik. Osim toga, bubrezi mogu signalizirati da se gase kada prestanu proizvoditi urin.