Kratkotrajni gubitak pamćenja je stanje u kojem osoba potpuno ili djelomično nije u stanju formirati i zadržati kratkoročna sjećanja. Simptomi kratkoročnog gubitka pamćenja, dakle, uključuju smanjenje sposobnosti osobe da zapamti informacije na nekoliko sekundi ili minuta. U nekim slučajevima simptomi uključuju samo smanjenje onoga što se pojedinac može kratkoročno sjetiti i nemaju puno veze s dugotrajnim pamćenjem. U drugim slučajevima, kao u anterogradnoj amneziji, osoba uopće nije u stanju formirati nova sjećanja, što također utječe na dugotrajno pamćenje. U oba slučaja, kratkoročni gubitak pamćenja obično je ozbiljno iscrpljujuće stanje koje negativno utječe na sve aspekte života.
Ljudi koji doživljavaju gubitak kratkoročnog pamćenja obično imaju smanjenje “kapaciteta” svog kratkoročnog pamćenja. Ova vrsta memorije općenito može sadržavati između pet i devet različitih informacija, kao što su brojevi ili riječi. Pojedinac s kratkoročnim gubitkom pamćenja, dakle, možda neće moći zapamtiti toliko različitih informacija ili ih možda neće moći zapamtiti tako dugo kao netko s potpuno funkcionalnim pamćenjem. Moguće je, međutim, da će i dalje moći, s vremenom, prenijeti predmete iz kratkoročnog pamćenja u dugotrajno pamćenje. Iako je možda teško nositi se s takvim smanjenim pamćenjem, još uvijek je moguće funkcionirati na poslu iu osobnom životu, posebice korištenjem pomoćnih sredstava za pamćenje poput pisanja čestih bilješki o stvarima koje treba zapamtiti.
U nekim slučajevima gubitak kratkoročnog pamćenja znači da su nova sjećanja, jednostavno, „izgubljena“ i da se ne mogu prenijeti u dugotrajnu memoriju. To se naziva anterogradna amnezija i karakterizira je nemogućnost formiranja novih sjećanja. Informacije, kao što su imena, lica, telefonski brojevi i datumi, ulaze u kratkoročnu memoriju, ali se s vremenom gube jer ih zamjenjuju nove informacije. Može biti puno teže živjeti s takvim gubitkom pamćenja, jer je u suštini nemoguće naučiti nove informacije ili zadržati sjećanja.
Ovi različiti simptomi gubitka kratkoročnog pamćenja mogu nastati iz raznih izvora. Trauma glave, poput sudara ili pada, može uzrokovati takve učinke na pamćenje. Različite bolesti također mogu uzrokovati probleme s pamćenjem. Neki lijekovi također utječu na pamćenje, iako su njihovi učinci obično akutni i mogu proći s vremenom.