Simptomi slabog imunološkog sustava izravno su povezani s njegovom nesposobnošću da učinkovito zaštiti tijelo od organizama koji uzrokuju bolesti. Kada ispravno funkcionira, imunološki sustav brani od bakterija, virusa, gljivica, malignih stanica i drugih štetnih tvari. Prva linija obrane uključuje barijere, kao što su koža i sluznice. Ako invazivni patogeni prođu kroz te barijere, suočavaju se s generaliziranim imunološkim odgovorom praćenim specifičnim odgovorom limfocita. Kada je bilo koji aspekt imunološkog sustava oslabljen, rezultat može biti povećana učestalost i trajanje infekcija.
Ako se uzročnici bolesti ne eliminiraju učinkovito prirodnom obranom tijela, simptomi slabog imunološkog sustava očituju se kao povećana osjetljivost na bolesti. Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom mogu češće imati prehlade, gripu ili gljivične infekcije. Ozbiljnost bolesti može biti gora i trajati dulje od prosjeka. Infekcije koje se ponavljaju – poput čestih infekcija bubrega, sinusa ili uha – također mogu ukazivati na kompromitiran imunološki sustav. Drugi simptomi mogu biti rane koje sporo zacjeljuju ili često inficirane.
Bolesti je ponekad teže liječiti kada ljudi imaju oslabljen imunološki sustav. Redovita terapija antibiotikom možda neće ubiti infekciju kod nekoga s oslabljenim imunološkim sustavom. Intravenski antibiotici mogu biti potrebni za učinkovito uklanjanje upornih infekcija. Mnogi znakovi bolesti zapravo su posljedica imunološkog sustava koji se bori protiv infekcije. Bolovi, bolovi i groznica povezani s nekim bolestima znakovi su da imunološki sustav radi.
Poremećaj imunološkog sustava također može igrati ulogu u razvoju nekih dugotrajnih bolesti. Postoje dokazi da je oslabljen imunološki sustav povezan sa sindromom kroničnog umora i kroničnom upalom. Također se može pokazati kao dugotrajni probavni poremećaji. Trajno povraćanje, proljev ili gubitak apetita mogu signalizirati temeljni imunološki nedostatak. Određene vrste anemije i drugi poremećaji krvi također mogu biti simptomi slabog imunološkog sustava.
Autoimuni poremećaji su disfunkcija imunološkog sustava koja ga sprječava da prepozna dijelove sebe. Umjesto da cilja samo na patogene, imunološki sustav greškom napada vlastite stanice tijela. Osobe koje pate od lupusa, reumatoidnog artritisa i drugih autoimunih poremećaja također mogu pokazivati simptome slabog imunološkog sustava. Mogu imati češće infekcije od opće populacije.
Normalno je da mala djeca i starije osobe imaju slabiji imunološki sustav od ljudi druge dobi. Alkoholizam, korištenje droga i pušenje također mogu umanjiti funkcioniranje imunološkog sustava. Osim toga, nedostatak adekvatne prehrane čest je uzrok imunoloških nedostataka u zemljama u razvoju. Bolest također može privremeno oslabiti imunološki sustav. Hrana bogata hranjivim tvarima, tjelovježba i dovoljno sna preporučuju se za održavanje zdravog imunološkog sustava.